Naslovnica Trudnoća i dojenje Trudnoća Umjetna oplodnja (medicinski potpomognuta oplodnja) - cijena, metode oplodnje i uzroci neplodnosti

Umjetna oplodnja (medicinski potpomognuta oplodnja) – cijena, metode oplodnje i uzroci neplodnosti

Kada planiranje obitelji, zbog određenih zdravstvenih razloga, ne polazi onako kako ste zamislili, liječnik bi vam mogao preporučiti ostvarivanje trudnoće metodom umjetne oplodnje. Umjetna oplodnja (ispravniji naziv bi bio Medicinski potpomognuta oplodnja – MPO) je postupak liječenja neplodnosti, odnosno, postupak oplodnje jajne stanice s ciljem razvijanja trudnoće koja se ne može ostvariti putem spolnog odnosa.

Što je umjetna oplodnja (medicinski potpomognuta oplodnja)?

Najjednostavnije rečeno, postupak umjetne oplodnje (medicinski potpomognute oplodnje) odvija se tako da liječnik ‘unosi’ spermije unutar ženine maternice, falopijske cijevi ili cerviksa. Najčešća metoda koja se danas koristi je Intrauterina inseminacija (IUI), odnosno ‘unošenje’ spermija direktno u maternicu. Ovim putem se spermijima skraćuje ‘put’ do jajne stanice te tako nailaze na manje prepreka na ‘putu’.

Video: Medicinski potpomognuta oplodnja iz iskustva roditelja i dr. med. Nenada Škvoca, specijalista ginekologije i porodiljstva te Alfreda Kniewalda, magistra biologije

Uzroci neplodnosti

Neplodnost je nemogućnost postizanja začeća i ostvarenja trudnoće nakon više od godine dana redovitih, nezaštićenih spolnih odnosa (2-3x tjedno). U Hrvatskoj se s neplodnošću bori 10 – 12 tisuća parova godišnje. Više od polovine neplodnih parova uopće ne potraži pomoć liječnika, dok ostali zatraže pomoć tek nakon 2,5 godine neuspjelih pokušaja da ostvare biološko roditeljstvo prirodnim putem. (Nekić i sur., 2015.)

Glavni i najočitiji simptom neplodnosti je, dakako, neostvarena trudnoća. Katkada, ako je uzrok neplodnosti vezan uz ženu, najčešći simptomi su neredovita menstruacija ili njen izostanak. S druge strane, kod muškaraca koji su neplodni, mogu se javiti različiti simptomi, najčešće vezani uz neuravnoteženost hormona ili poremećenu seksualnu funkciju.

Kod 20% parova uzrok neplodnosti je muški čimbenik, većinom kao nemogućnost proizvodnje kvalitetnih spermija, dok je kod 50% parova uzrok ženski čimbenik. Ostalih 30% parova uzroke neplodnosti nalazi kod obaju partnera, a kod 10% njih uzrok neplodnosti je nejasan. (Mihaljec, 2015.)

Također, plodnost žene opada s godinama; kvaliteta i broj jajnih stanica počinju opadati u srednjim tridesetim godinama, a rapidan pad kreće nakon navršene 37.-e godine života. Kod muškaraca je situacija malo drugačija; kvaliteta i broj spermija počinju opadati nakon navršene 40.-e godine života.

Neke od sljedećih situacija mogu ukazivati na neplodnost:

  • niste uspjeli ostvariti trudnoću nakon godinu dana redovitih, nezaštićenih spolnih odnosa
  • pokušavate zatrudnjeti dulje od šest mjeseci, a stari ste između 35 i 40 godina
  • navršili ste 40 godina života
  • menstruacija izostaje ili je neredovita
  • dijagnosticirana vam je endometrioza
  • doživjeli ste nekoliko spontanih pobačaja
  • liječeni ste od karcinoma
  • neplodnosti prisutna kod članova uže obitelji
  • bolovali ste od određenih problema vezanih uz reproduktivne organe

Umjetna oplodnja

Uzroci neplodnosti kod muškaraca

  • Abnormalna produkcija ili funkcija spermija
    • …koja može biti vezana uz retenciju testisa, genetske probleme, dijabetes ili infekcije poput: klamidije, gonoreje, mumpsa ili HIV-a
  • Problemi s ‘prijenosom’ spermija do maternice
    • …vezani uz probleme seksualne funkcije, kao što su preuranjena ejakulacija, određene genetske bolesti, poput cistične fibroze ili pak ozljeda u području reproduktivnih organa
  • Velika izloženost određenim vanjskim faktorima
    • pesticidi ili druge kemikalije te radijacija
    • pušenje, konzumiranje alkohola, marihuane ili korištenje nekih lijekova, poput antibiotika, antihipertenziva i anaboličkih steroida
    • česta izloženost toplini (npr. sauna ili jaccuzzi) može povećati temperaturu tijela i time utjecati na nepravilnu produkciju spermija
  • Liječenje karcinoma
    • izlaganje radijaciji ili kemoterapiji može, katkada, trajno oštetiti proizvodnju spermija

Uzroci neplodnosti kod žena

  • Problemi s ovulacijom
    • sindrom policističnih jajnika (PCOS)
    • hiperprolaktinemija – tijelo proizvodi previše prolaktina – hormona koji proizvodi mlijeko u dojkama
    • bolesti štitnjače – hipertireoza ili hipotireoza mogu utjecati na nepravilnosti u menstrualnom ciklusu
  • Abnormalne izrasline unutar cerviksa ili maternice
    • abnormalnosti u obliku polipa u maternici ili nepravilnog oblika maternice
    • benigni karcinom u zidu maternice rijetko može uzrokovati neplodnost tako što blokira falopijsku cijev
  • Endometrioza
    • javlja se kada endometrij raste izvan maternice te time ometa pravilan rad jajnika, maternice ili falopijske cijevi
  • Preuranjena menopauza
    • jajnici prijevremeno prestaju ‘raditi’ te menstruacijski ciklus završava prije navršene 40.-e godine života
      • iako je uzrok ovome najčešće nepoznat, određeni faktori mogu biti vezani uz preuranjenu menopauzu, kao što su bolesti imuniteta, određene genetske bolesti (poput Turnerovog sindroma ili urođeni oštećeni X kromosom), radijacija, kemoterapija ili pušenje
  • Karicnom ili liječenje od karcinoma
    • najčešće karcinom prisutan u području reproduktivnih organa – često uzrokuje neplodnost ili nepravilan rad reproduktivnih organa
    • također, radijacija ili kemoterapija vezane uz liječenje karcinoma mogu oštetiti rad reproduktivnih organa
  • Ostale zdravstvene tegobe
    • zdravstveni problemi vezani uz: odgođeni pubertet, amenoreju, celijakiju, loše kontrolirani dijabetes te neke autoimune bolesti (npr. lupus)

Ostali uzroci neplodnosti

  • Pušenje
    • pušenje ili konzumiranje marihuane kod jednog od partnera smanjuje vjerojatnost ostvarivanja trudnoće
      • ono smanjuje i vjerojatnost ostvarenja trudnoće umjetnim putem; spontani pobačaji češći su kod žena koje puše, a kod muškaraca, konzumiranje cigareta može povećati rizik od erektilne disfunkcije te smanjenje broja spermija
  • Konzumacija alkohola
    • konzumacija alkohola povećava rizik od razvoja određenog defekta ploda, a kod muškaraca znatno utječe na pokretljivost i broj spermija
  • Prekomjerna tjelesna težina
    • povećan broj masnih stanica i loš rad organa, vezan uz prekomjernu težinu, znatno može utjecati na plodnost žena i muškaraca
    • važno je održavati normalnu težinu i konzumirati zdrave namirnice kako bi stanice u tijelu mogle pravilno funkcionirati i dobivati potrebne hranjive tvari
      • samim time će i hormonska slika bolje izgledati te će organi u tijelu pravilnije raditi
  • Premala tjelesna težina
    • neplodnost se javlja kod žena koje pate od poremećaja hranjenja, poput anoreksije i bulimije te onih koje unose vrlo nizak broj kalorija
    • kao i kod prekomjerne težine, važne su masne stanice, ali ih u ovom slučaju nedostaje; potrebno je održavati zdrav način života i paziti što i koliko unosimo u tijelo

Metode umjetne oplodnje (medicinski potpomognute oplodnje)

Zahvaljujući razvoju medicine, danas su moguće mnoge metode umjetne oplodnje. Nakon što vi i vaš partner obavite sve potrebne pretrage, zajedno s liječnikom donijet ćete odluku o tome koja bi metoda mogla biti najuspješnija za vas. One se razlikuju ovisno o cijeni i načinu izvođenja te se, najčešće, određuju s obzirom na to što je uzrok neplodnosti.

Umjetna oplodnja

Prema Zakonu o medicinski potpomognutoj umjetnoj oplodnji iz 2012., oplodnja se provodi primjenom sljedećih postupaka:

  1. intrauterina inseminacija (IUI)
  2. izvantjelesna oplodnja (IVF)
  3. intracitoplazmatska mikroinjekcija spermija (ICSI)
  4. zamrzavanje i odmrzavanje spolnih stanica, spolnih tkiva i zametaka
  5. prijenos spolnih stanica ili zametaka u jajovod
  6. preimplantacijska genetska dijagnostika

Uz to, liječenje neplodnosti na teret HZZO-a obuhvaća:

  • četiri pokušaja intrauterine inseminacije (IUI)
  • šest pokušaja izvantjelesne oplodnje (IVF), uz obvezu da dva pokušaja budu u prirodnome ciklusu (ciklus tijekom kojeg žena ne koristi lijekove za poticanje razvoja jajnih stanica)

Također, navodi se kako se tijekom jedne od izvantjelesnih metoda oplodnje, kontroliranom stimulacijom ovulacije, dobiva najviše dvanaest jajnih stanica gdje je u ženine reproduktivne organe moguće unijeti najviše dva zametka, a ostali se zameci/jajne stanice zamrzavaju.

Preostali zameci se čuvaju na teret HZZO-a do pet godina, a nakon pet godina mogu se darovati drugom paru ili produljiti čuvanje zametaka za još pet godina na vlastiti trošak.

Pravo na medicinski potpomognutu oplodnju imaju punoljetni i poslovno sposobni parovi u braku ili izvanbračnoj zajednici, a koji su s obzirom na dob i zdravstveno stanje sposobni za roditeljsku skrb.

Isto pravo može ostvariti i punoljetna, poslovno sposobna žena koja ne živi u braku ili zajednici, a koja je s obzirom na dob i opće zdravstveno stanje sposobna za roditeljsku skrb. To pravo imaju sve žene do navršene 42. godine života, a liječnik koji provodi postupak može iz opravdanih razloga omogućiti oplodnju ženi i nakon navršene 42. godine života.

Intrauterina Inseminacija (IUI)

Intrauterina inseminacija (IUI) je vrlo jednostavna metoda umjetne oplodnje kojom se spermiji unose direktno u maternicu i to za vrijeme ovulacije kod žene. Intrauterina inseminacija može se provoditi bez lijekova kod žena koje imaju urednu ovulaciju, no najčešće se (zbog uspješnosti) ipak preporučuju. Muškarac daje spermu koja se čisti od tekućine te se ‘najjači’ spermiji odvajaju i pripremaju za prijenos.

Preduvjet za podvrgavanje ovoj metodi je prohodnost barem jednog jajovoda što se testira ultrazvučno ili rendgenski. Prije testiranja jajovoda, potrebno je i testirati urin na prisutnost određenih bakterija te napraviti ultrazvuk maternice kako bi se isključila prisutnost polipa ili ostalih nepravilnosti.

Prednost ove metode je to što je ovim načinom spermijima omogućen direktni put do jajne stanice, smanjen je broj prepreka na koje oni mogu naići te je IUI metoda manje invazivna i manje skuplja od IVF metode.

Intrauterina inseminacija savjetuje se parovima kod kojih:

  • nije otkriven uzrok neplodnosti
  • muškarac boluje od smanjenog broja ili pokretljivosti spermija
  • žena boluje od ozljede cervikalnog tkiva uzrokovanom prijašnjim operativnim zahvatom

Intrauterina inseminacija ne savjetuje se ženama:

  • koje boluju od određenih tegoba vezanih uz falopijsku cijev
  • koje su bolovale od infekcija zdjelice
  • s jakom ili srednjom endometriozom

Ženama koje nemaju pravilnu ovulaciju, liječnik će, vrlo vjerojatno, prepisati uzimanje stimulacijskih lijekova za ovulaciju te će biti potrebno temeljito praćenje kako bi se utvrdila zrelost jajnih stanica. Nakon porasta razine LH hormona (on najavljuje ovulaciju), IUI će se provesti kroz narednih 24-36 h. Sljedeći korak je praćenje mogućih simptoma trudnoće.

Sljedeći videozapis prikazuje provođenje IUI postupka:

Izvantjelesna oplodnja (IVF)

In vitro fertilizacija (oplodnja) metoda je kojom jajne stanice bivaju oplođene spermijima, ali ne unutar maternice, već u specijaliziranim laboratorijima. Oplođena jajna stanica potom se vraća u maternicu u nadi da će se ostvariti uspješna trudnoća.

IVF postupak provodi se kroz sljedeće korake:

  1. Liječnik će prepisati lijekove za plodnost koji će kod žene poticati proizvodnju jajnih stanica. Poželjan je što veći broj jajnih stanica jer se time povećava uspješnost oplodnje. Prije provođenja ikakve procedure, bit će potrebno obaviti ultrazvuk jajnika te napraviti hormonsku sliku.
  2. Ultrazvukom i praćenjem krvne slike utvrdit će se kada je najbolji trenutak za punkciju. Istovremeno, uloga muškarca bit će da u tom, datom trenutku, priloži svoj uzorak sjemena. Prije punkcije, liječnik je ženi dužan dati anesteziju kako bi se umanjila nelagoda, a budući da je nelagoda moguća i nakon punkcije, preporučeno je zatražiti liječnika određene tablete protiv bolova.
  3. Zahvat se provodi tako da se iglom, kroz zdjelično područje, uzimaju jajne stanice.
  4. Nakon punkcije se u kontroliranim, laboratorijskim uvjetima provodi ‘spajanje’ spermija i jajne stanice te se prati razvoj očekivanje oplodnje.
  5. Kroz 3-5 dana nakon punkcije, ako je došlo do oplodnje, oplođene jajne stanice vraćaju se u maternicu (najviše dvije) pomoću katetera. Tijekom čekanja na ovaj postupak, žena će primati progesteron – hormon koji priprema maternicu na prihvaćanje embrija.
  6. Ako je procedura bila uspješna, implantacija se javlja 6-10 dana nakon procedure.

Neke nuspojave IVF-a mogu biti:

  • manja količina iscjetka, svijetlocrvenog ili prozirnog
  • blagi grčevi
  • blaga nadutost
  • zatvor
  • osjetljivost grudi

IVF savjetuje se ženama koje:

  • imaju blokiranu ili oštećenu falopijsku cijev
  • imaju odstranjenu falopijsku cijev
  • pate od poremećaja ovulacije

Uz to, IVF postupak savjetuje se parovima kod kojih muškarac ima smanjenu pokretljivost ili broj spermija, budući da se u laboratoriju sjeme čisti i za oplodnju se biraju samo najbolji ‘uzorci’.

U sljedećem videozapisu možete vidjeti kako izgleda oplodnja IVF-om u usporedbi s prirodnim načinom oplodnje:

Intracitoplazmatska spermalna injekcija (ICSI)

ICSI metoda oplodnje djeluje jednako kao i IVF metoda, ali glavna razlika je u tome što se umjesto miješanja spermija s jajnom stanicom i čekanja oplodnje, u jajašce unosi posebno odabran spermij.

ICSI se provodi u slučajevima kada IVF-om nije ostvarena trudnoća nakon nekoliko pokušaja te onda kada je kvaliteta spermija kod muškarca loša, tj. kada su spermiji nedovoljno pokretni, nepravilno oblikovani ili ih je nedovoljan broj. Ova metoda također je pogodna i onda kada se zbog vazektomije ili određene blokade koja sprečava ejakulaciju spermiji muškarca moraju uzeti kirurškim putem.

GIFT metoda (engl. Gamete Intrafallopian Transfer)

GIFT je metoda tijekom koje se kod žene izdvajaju jajne stanice, miješaju sa spermijima i direktno unose u falopijsku cijev, bez miješanja stanica u prostoru laboratorija. Budući da se oplodnja događa unutar jajovoda, važno je da se za nju odluče parovi kod kojih je kod žene barem jedna falopijska cijev potpuno zdrava, a kod muškarca uredni mobilnost i broj spermija.

GIFT oplodnja provodi se sljedećim koracima:

  1. Rendgenskom snimkom prvotno će se utvrditi stanje ženinog reproduktivnog sustava – poglavito jajovoda. Ako liječnik ustvrdi kako je sve u redu, žena će prije samog postupka morati uzimati lijekove za poticanje stvaranja jajašaca.
  2. Na isti dan provođenja zahvata, muškarac je obavezan dati svoj uzorak sperme.
  3. Punkcijom će se uzeti jajne stanice te će se, laparoskopskom metodom, najbolja jajašca pomiješana sa spermijima prebaciti direktno u falopijsku cijev
  4. Iako se radi o kirurškom zahvatu, u većini slučajeva žena ne treba biti hospitalizirana te će kroz 8-9 h nakon zahvata biti puštena iz bolnice. Liječnik će zatim prepisati lijekove koje žena mora uzimati, a koji će omogućiti maternici lakšu implantaciju oplođenog jajašca.

Postotak ostvarenja trudnoće ovom metodom je manji u usporedbi s IVF postupkom, ali je GIFT postupak pogodan za one koji su iz etičkih ili vjerskih razloga u nedoumici budući da se ovime oplodnja događa u prirodnom ‘mjestu’ i na ‘prirodan’ način (u usporedbi s ostalim metodama).

ZIFT metoda (engl. Zygote Intrafallopian Transfer)

ZIFT metoda je postupak nalik IVF metodi, ali je glavna razlika u tome što se oplođena jajna stanica umjesto u maternicu, prenosi direktno u falopijsku cijev. Također, u odnosu na GIFT metodu, ovdje se jajna stanica i spermiji ‘miješaju’ u laboratorijskim uvjetima. Budući da jajašce odlazi direktno u cijev, ova procedura se još naziva i TET (engl. Tubal Embryo Transfer).

ZIFT oplodnja provodi se sljedećim koracima:

  1. Liječnik će prepisati lijekove za plodnost koji će kod žene poticati proizvodnju jajnih stanica.
  2. Kao i kod IVF-a, jajne stanice se punkcijom uzimaju iz ženina reproduktivnog sustava.
  3. Kroz naredna 24 h jajne stanice će se u laboratoriju pomiješati sa spermijima muškarca.
  4. Laparoskopskom metodom se oplođene jajne stanice kateterom unose duboko u falopijsku cijev.

Za ovu metodu se, većinom, odlučuju parovi koji nisu uspjeli ostvariti trudnoću nakon 5-6 provedenih IVF postupaka. Budući da se oplođeno jajašce unosi direktno u jajovod, žena koja će se podvrgnuti ovoj metodi mora imati u potpunosti zdravu (barem) jednu falopijsku cijev.

Je li umjetna oplodnja (medicinski potpomognuta oplodnja) sigurna za majku i dijete?

Budući da se u većini postupaka umjetne oplodnje potiče proizvodnja što većeg broja jajnih stanica, samim time se povećava mogućnost višeplodne trudnoće u slučaju da se više jajnih stanica uspješno oplodi. Međutim, blizanačke ili višeplodne trudnoće katkada mogu utjecati na prijevremeni porod te mogu uzrokovati određene zdravstvene tegobe kod buduće majke.

Umjetna oplodnja

Neki od rizika višeplodne trudnoće su:

  • pobačaj tijekom prva 23 tjedna trudnoće
  • gestacijski dijabetes 
  • mala porođajna težina – bebe rođene s manje od 2,5 kg
  • prijevremeni porod 

Također, istraživanja pokazuju kako su majke koje su začele IVF metodom starije od onih koje su začele prirodnim putem. 85 % trudnoća bile su jednoplodne, 14,17% blizanačke, a 0,83% tripletne, s tim da su sve višeplodne trudnoće ostvarene IVF-om. Veći udio nedonoščadi bio je prisutan u IVF skupini te su oni imali manju porođajnu težinu od beba začetih prirodnim putem. (Milas, 2017.)

Svaka promjena u tijelu izaziva različite reakcije organizma, ovisno o općenitom stanju imuniteta osobe i dosadašnje povijesti bolesti. Ako je netko iz vaše okoline imao kompliciranu trudnoću ostvarenu MPO-om, ne znači da će tako biti i vama. Važno je da sve odluke usuglasite sa svojim liječnikom, ali i partnerom, i da se u nadolazećem vremenu pokušate više posvetiti sebi i svojem mentalnom zdravlju.

Umjetna oplodnja (medicinski potpomognuta oplodnja) – cijena

Cijene se u privatnim poliklinikama razlikuju ovisno o tome koji postupak će vam biti savjetovan, za koji ste se postupak odlučili ili koji broj stanica želite zamrznuti. Svaku odluku donesite kroz razgovor s vašim partnerom i liječnikom te zatražite odgovor na sva pitanja koja imate kako biste sa sigurnošću znali u što se upuštate.

Neke od poliklinika koje provode postupak umjetne oplodnje:

Umjetna oplodnja (medicinski potpomognuta oplodnja) – što činiti kada vam se čini da ništa ne ide po planu?

Budući da neplodnost može imati mnoge ili nepoznate uzroke, samim time će i svaki postupak umjetne oplodnje biti individualan i drugačiji kod svakog pojedinog para.

Prema Zakonu o medicinski potpomognutoj umjetnoj oplodnji iz 2012., parovima koji se podvrgavaju umjetnoj oplodnji, omogućeno je psihološko ili psihoterapijsko savjetovanje, koje se zajedno s pravnim savjetovanjem provodi prije postupka oplodnje. Liječnik koji savjetuje, dužan je parove upoznati s psihičkim posljedicama oplodnje te pravima djeteta koje mora saznati kako je došlo na svijet.

Također, zdravstvena ustanova u kojoj se provodi oplodnja može sama organizirati i pravno i psihološko savjetovanje, a ako to ne može, dužna je par uputiti u ovlaštene ustanove koje to provode.

Važno je u startu ne stavljati velika očekivanja na svoje tijelo ili si zadati određeni rok unutar kojeg bi se trudnoća morala ostvariti. U svaki sljedeći postupak pokušajte ući čiste glave i okružite se ljudima koji su vam nesebična potpora. Uz to, ne treba smetnuti s uma kako je pritisak iz obitelji ili okoline često kontra-produktivan jer samo i jedino vama stvara nepotreban stres.

Umjetna oplodnja

Nakon postavljene dijagnoze, žena počinje uzimati lijekove ili prolazi kroz procese kojima se hormonski stimulira proizvodnja jajnih stanica. Budući da je stupanj uspješnosti postupka nizak, parovi moraju napraviti šest mjeseci stanke prije ponovne pripreme za oplodnju jer se ženina hormonska slika mora vratiti na prirodno stanje.

Strana istraživanja potvrdila su kako su neplodnost i postupci umjetne oplodnje često uzrok visoke razine stresa i depresije kod žena. (Duić, 2012.)

Ovakve situacije nerijetko ostavljaju posljedice i na odnos između partnera, pogotovo ako niste dovoljno otvoreni jedan prema drugome u smislu da u svakom trenutku možete slobodno razgovarati o mislima i brigama koje vam prolaze kroz glavu. Neplanirani troškovi o kojima mogu ovisi svaki sljedeći postupci oplodnje ne smiju postati fokus vašeg odnosa, stoga o svakom sljedećem koraku donosite zajedničke odluke.

Reference

Sara Batinić, univ. bacc. phon et philol. croat
Sara Batinić, univ. bacc. phon et philol. croathttps://www.maminsvijet.hr/
Sara Batinić dolazi iz područja kroatistike i fonetike, no obožava sve što je vezano uz rad s djecom jer smatra da je čovjek u dječjem okruženju uvijek mlad i da se od njih može štošta naučiti, a najviše kako biti strpljiv. 🙂 U slobodno vrijeme voli pročitati ljubavno štivo, ići u šetnju sa svojim psom ili igrati video igrice.

2 KOMENTARI

  1. U podpomognutoj oplodnji nema nista umjetno, to nije kuk da ga zamjenis sa umjetnim plasticnim.
    Zbog ovakvih naslova puno neupućenih ljudi ima averzije prema MPO djeci jer se zgrazaju kao da su ovca Doly.
    Lp

    • Poštovana Evelin,

      dakako, slažemo se s Vama da u potpomognutoj oplodnji nema ništa “umjetno”, kako ste naveli. Naslove prilagođavamo čitateljima, odnosno koristimo pojmove koje čitatelji pretražuju i koriste, kako bi im bilo što jednostavnije pronaći i čitati tekst.

      Nadamo se da razumijete dobru namjeru. Uvažit ćemo Vašu sugestiju (i hvala Vam na tome) te ćemo i u naslovu istaknuti pojam koji je ispravnije koristiti. Prethodno smo već to naveli u prvom paragrafu.

      Nadam se da ste u tekstu oko kojeg smo se iznimno potrudili ipak pronašli i neke korisne informacije za sebe.

      Srdačan pozdrav,
      Arijana Dedić

Imate li komentar ili pitanje? Podijelite ga s nama!

Molimo unesite komentar
Molimo unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Najpopularniji tekstovi