Dijeta za djecu – kada je ona potrebna i kako treba izgledati dječji dnevni jelovnik?

Dijeta za djecu

Naše tijelo je malena tvornica koja radi 0-24 h, 7 dana u tjednu, 365 dana godišnje. Svake sekunde, čak i onda dok spavamo, naše tijelo radi i osigurava nam dovoljno energije za svakodnevne obaveze. Energija koja pokreće naše tijelo dolazi iz hrane koju unosimo, a kako bi tijelo što bolje radilo i kako bi se što bolje osjećali, bitno je unositi namirnice bogate hranjivim tvarima.

Što zapravo znači ‘pravilna prehrana’?

Pravilna, zdrava prehrana podrazumijeva konzumiranje raznovrsne hrane jer ne postoji namirnica koja u sebi sadrži apsolutno sve hranjive tvari koje su potrebne našem organizmu kako bi pravilno funkcionirao.

Šest najvažnijih nutrijenata koji su potrebni našem organizmu su:

  1. Ugljikohidrati – oni glavni izvor energije u našem tijelu; pronalazimo ih u: kruhu, krumpiru, riži, tjestenini, ali i ponekom voću i povrću
  2. Proteini – njih naše stanice koriste kako bi se izgradile ili oporavile (npr. oporavak mišića nakon tjelovježbe); njih pronalazimo u: mesu, jajima, grahoricama,…
  3. Masti – one su pune energijom koja nas pokreće te masti izgrađuju naš mozak i živčani sustav; njih pronalazimo u: uljima, orašastim proizvodima, maslacu, lososu, mlijeku i siru
  4. Minerali – oni izgrađuju kosti i zube te pomažu crvenim krvnim stanicama u ‘raznošenju’ kisika po tijelu; gotovo svaka namirnica koju konzumiramo sadrži određene minerale
  5. Vitamini – oni pomažu koži da bude sjajnija i zaglađena, pomažu kod zarastanja rana te pomažu organizmu u borni protiv raznih infekcija; također pomažu i određenim nutrijentima da funkcioniraju zajedno te se, kao i oni, pronalaze u većem dijelu namirnica
  6. Voda – nju možemo pronaći u gotovo svakoj namirnici, a pomaže nam u održavanju probave zdravom, izlučivanju suvišnih toksina iz tijela i sl.; nju najviše pronalazimo u lubenici, narančama, jabukama i mlijeku

Iako su nam potrebne namirnice iz svake od navedenih ‘grupa’, one nam ipak nisu potrebne u jednakoj količini. Liječnici su utvrdili kako bi čovjeku prosječne težine i visine te umjerene razine fizičke aktivnosti bilo idealno svaki dan unositi 45-65% ugljikohidrata, 10-35% proteina te 20-35% masti.

Dijeta za djecu

Uz zdravu prehranu, ne treba zanemariti važnost fizičke aktivnosti. Društvo 21. stoljeća to često zaboravlja zbog sve više onih koji žive ‘sjedeći’ način života, počevši od poslova koji se odvijaju u uredima za računalom te nakon toga odmaranjem nakon posla pred televizorom ili, sve češće, mobitelom.

Tjelesna aktivnost ne samo da podiže razinu energije i ‘sretnih hormona’, već i:

  • smanjuje tlak
  • podiže nivo ‘dobrog’ kolesterola
  • jača cirkulaciju
  • održava tjelesnu težinu
  • jača kosti i sprječava pojavu osteoporoze
  • smanjuje stres
  • smanjuje pojavu nesanice
  • podiže samopouzdanje

Dijeta za djecu

Unošenje svih ovih nutrijenata kroz raznovrsnu prehranu te fizička aktivnost najvažniji su za djecu i njihov razvoj, budući da se oni neprestano razvijaju i rastu, fizički, ali i psihički. Zbog toga je bitno djeci čim prije usaditi važnost zdrave prehrane te aktivnog načina života.

U zadnjih 30 godina, broj pretile djece znatno je porastao; oko 9 milijuna djece u svijetu bori se s pretilošću uzrokovanom nezdravom prehranom i nezdravim načinom života.

Prevencija debljine i prekomjerne tjelesne kilaže kod djece

Ravnoteža je ključ u sprječavanju pojave pretilosti kod djece i održavanju zdrave tjelesne težine. Omjer unesene hrane i pića prema razini fizičke aktivnosti treba biti jednak, odnosno, kalorije koje vaše dijete unese tijekom dana, trebale bi biti potrošene kroz neki vid fizičke aktivnosti kako bi se spriječilo nakupljanje viška masnih stanica te samim time, pojava prekomjernih kilograma.

Ako vam se dijete žali da ga vršnjaci zadirkuju zbog par kilograma viška ili se samo od sebe počelo osjećati ‘debelim’, prvenstveno mu objasnite kako fizički izgled i broj kilograma nisu ono što je presudno da bi osoba bila prihvaćena u društvu.

Mediji i sve veća popularnost fotošopiranih i nerealnih ‘poznatih’ osoba na društvenim mrežama mogu stvoriti krivu sliku u glavi djece o vrijednostima i tome kako pravi dječak/djevojčica trebaju izgledati. Djeca moraju imati razvijenu pozitivnu sliku o sebi jer nezadovoljstvo fizičkim izgledom kasnije može rezultirati pojavom mladenačke depresije ili poremećaja u prehrani, poput bulimije ili anoreksije.

Dijeta za djecu

Uz to, pojavi pretilosti ne pogoduje ni činjenica kako sve više roditelja većinu dana provede na poslu, dok su djeca nakon škole prepuštena sama sebi; u tome, naravno, ne mora postojati ništa loše ako djeca to samostalno vrijeme ne iskorištavaju samo za igranje videoigrica na računalu/konzolama ili mobitelima.

Promjena prehrane i osvještavanje o zdravijem načinu života mora početi u cijeloj obitelji i ne smije biti fokusirana na jedno dijete. Ako cijela obitelj odluči zdravije jesti i više se kretati, dijete se neće osjećati kao ‘crna ovca’ osuđena na povrće i voće, dok ostatak obitelji uživa u, često, brzim i nezdravim obrocima. Svojim primjerom usadit ćete djeci navike koje će oni steći i održavati kroz cijeli život.

Dijeta za djecu – je li dijeta potrebna kod pretile djece?

Dijeta za djecu potrebna je isključivo onda kada liječnik ili nutricionist ustanove kako dijete ima više kilograma nego što bi trebalo imati, ovisno o njegovoj visini te starosti. Nikako nemojte dijete samostalno stavljati na dijetu ili strogi režim prehrane bez prethodne konzultacije s liječnikom. On je taj koji će znati odrediti koliko bi kalorija dnevno vaše dijete trebalo unijeti te koju hranu dijete smije ili ne smije jesti.

Niti jedna namirnica ne smije biti zabranjena, ali dijete mora biti svjesno toga da postoje zdravije varijante određenih primamljivih namirnica.

Gubitak kilograma mora biti postupan, odnosno, dijete bi trebalo gubiti 0.5 kg tjedno, ovisno o njegovom zdravstvenom stanju. Nije korisno niti odjednom maknuti sve slatkiše i grickalice iz doma i zamijeniti ih isključivo voćem ili orašastim plodovima; taj prijelaz mora biti postepen te treba težiti tome da dijete nauči napraviti balans u prehrani – sve je dozvoljeno jesti, ali u određenoj mjeri.

Koje su to zdrave navike? / Kako početi sa zdravim navikama?

  • Ne prisiljavajte dijete da pojede sve s tanjura
    • djeca se brzo zasite od iste hrane i okusa zbog čega često pojedu pola svojeg obroka, ali i dalje nisu sita pa zahtijevaju grickalice ili slatkiše nakon ručka
    • ako zbog manjka vremena pripremate jednaka jela kroz tjedan, odvojite malo vremena i pokušajte pronaći nove recepte ili namirnice koje ste dosad rijetko ili nikada upotrebljavali u pripremi obroka
  • Uključite djecu u pripremanje hrane
    • djeca (pogotovo djeca manjeg uzrasta) će prije pojesti hranu koju su sami pripremili, stoga im dozvolite da vam pomognu u pripremi obroka pa makar i miješanjem ili pripremanjem namirnica za kuhanje
  • Ne preskačite doručak
    • potičite djecu da redovito jedu sva tri glavna obroka kako bi im metabolizam neprestano radio
    • istraživanja pokazuju kako osobe koje svaki dan započinju doručkom, imaju manju šansu od pojave pretilosti jer kasnije kroz dan unesu manje kalorija, nego oni koji doručak redovito preskaču

Dijeta za djecu

  • Ne stvarajte problem oko djetetove težine
    • ako želite pomoći djetetu u gubitku kilograma, fokusirajte se na odabir zdravijih namirnica, umjesto na konstantno raspravljanje o skidanju kilograma ili neprestanom vaganju djeteta ili mjerenju struka
    • izbjegavajte riječ ‘dijeta’ te kroz promjenu navika postanite primjer djetetu; ako dijete vidi da vodite računa o tome što jedete i vježbate li, veća je vjerojatnost da će dijete to poželjeti raditi samo
  • Razgovarajte s djecom o važnosti zdrave prehrane
    • zdravlje, uglavnom, djeci nije prioritet i može im postati apstraktno jer nisu svjesni određenih bolesti koje prekomjerna težina može uzrokovati
    • pokušajte kroz razgovor doznati što za dijete znači manjak/višak kilograma te se fokusirajte na stvari koje su njima važne
      • možete im reći kako će im više zelenila na tanjuru pomoći da budu što bolji i uspješniji na treninzima
      • djevojčice bi moglo zanimati koje namirnice pomažu u tome da kosa bude sjajnija ili da nokti budu čvršći
  • Odredite neku aktivnost kroz tjedan u kojoj će sudjelovati cijela obitelj i u kojoj će svi uživati
    • možete igrati timske sportove, poput nogometa ili odbojke ili jednostavno prošetati gradom, voziti bicikl, otići na plivanje i sl.
  • Obratite pozornost na namirnice koje konzumira cijelo kućanstvo
    • Vrlo rijetko djeca stvore loše navike sama od sebe, stoga ako vaše dijete pati od prekomjerne težine, vrlo vjerojatno je i da se ostatak obitelji vodi za nezdravom prehranom, a to podrazumijeva:
      • velik unos slatke i prerađene hrane, slanih grickalica ili slatkih kupovnih sokova
      • često konzumiranje masne i ‘brze’ hrane, poput pizze, hamburgera, kebaba, sendviča
      • preskakanja obroka
      • posezanje za grickalicama i slatkišima umjesto voćem

Kako treba izgledati dječji dnevni jelovnik?

  1. Unaprijed pripremite tjedni jelovnik
    • pola sata jednom tjedno je sasvim dovoljno kako biste sjeli i isplanirali obroke koje ćete pripremati za cijelu obitelj kroz sljedeći tjedan; time ćete sačuvati nepotrebno živciranje oko toga što su djeca sama doma i gladna pa posežu za slatkišima umjesto da ih čeka pripremljeni, zdraviji obrok
    • uz to, dokazano je kako ovako ljudi štede novac jer znaju koju količinu hrane treba kupiti, umjesto da se kupuju suvišne namirnice koje se na kraju možda neće ni iskoristiti
    • roditelji često zaborave kako djeca imaju manji apetit od njih, stoga im je kroz dan potrebno manje hrane nego nama; također, idealno bi bilo kada bi djeca kroz dan jela više manjih obroka, nego dva-tri obilna obroka
  2. Počnite s ručkom
    • za svaki dan odredite drugačije jelo koje ćete pripremiti za ručak. Odaberite meso koje je manje masno (piletina, puretina,..)
    • ne bi bilo na odmet i jednom tjedno pripremiti vegetarijanski ručak te pripremiti ribu barem dvaput tjedno kako bi se u tijelo unijelo što više različitih nutrijenata i vitamina.
    • uz meso, servirajte i neku namirnicu žitaričnog, ali cjelozrnatog (integralnog) podrijetla (rižu, tjesteninu, cous-cous, ječam, proso, quinoa)
    • pokušajte svaki dan servirati različito povrće; jedan dan pokušajte sa sirovim ili kuhanim povrćem te pokušajte uz svaki obrok unositi što više zelenog povrća
    • zajedno s djetetom razgovarajte o tome što ono najviše ili najmanje voli jesti i dozvolite mu da i ono sudjeluje u planiranju obroka
      • pokušajte ga motivirati time da jedan dan u tjednu ono odabere što ćete pripremati; ako i odabere neki oblik fast-food obroka pronađite recepte kojima možete zajedno pripremiti zdraviju varijantu
  3. Ne zaboravite na užinu
    • neka užina bude bogata različitim nutrijentima, ali smanjenih masti, šećera i soli
    • najbolje bi bilo imati dvije užine u danu; jednu između doručka i ručka, a drugu između ručka i večere

Primjere i recepte zdravijih varijanti omiljenih jela potražite ovdje.

Dijeta za djecu u pubertetu

Sam pojam dijete podrazumijeva konzumiranje hrane koja će omogućiti gubitak kilograma. Djevojkama je, u prosjeku, potrebno između 1600-2400 kalorija u danu, dok je dječacima potrebno između 1800-3200. Na tu brojku utječu godine, visina i težina te razina fizičke aktivnosti.

Kao što je već navedeno, mediji ili sve popularniji Instagram ‘influenceri’ često mogu prikazivati nerealne proporcije tijela pa djevojčice, ali i dječaci često mogu dobiti krivu sliku o tome što je ispravno, a što ne.

Tinejdžeri i adolescenti podložniji su pojavi depresije ili poremećaja u prehrani zbog pritiska društva, nego mlađa djeca, jer se nalaze u godinama u kojima im je najvažnije od svega biti prihvaćen u društvu.

Većina tinejdžera smatra kako treba biti na dijeti i mršavjeti, iako to često nije slučaj. Liječnik je taj koji određuje kada se osoba smatra pretilom i kada joj je dijeta zaista potrebna. U ostatku slučajeva, nerijetko je riječ o par kilograma viška koji se mogu skinuti većim unosom zdravijih namirnica te uvođenjem fizičke aktivnosti.

Knjige o prehrani djece

Ako ni sami niste sigurni kako pripremiti zdrave, a ujedno ukusne obroke koje će vaša djeca stvarno voljeti, preporučujemo vam knjigu koja vam može pomoći.

Što djeca uistinu vole jesti – Kordula Werner – 89 kn

Što djeca uistinu vole jesti – Kordula Werner
Što djeca uistinu vole jesti – Kordula Werner

Što djeca uistinu vole jesti? Kako zapravo izgleda optimalna prehrana djece vrtićke i predškolske dobi? Odgovore nam daje njemačka nutricionistkinja Kordula Werner, autorica nekoliko kuharica namijenjenih zdravoj prehrani djece, koje su doživjele brojna ponovljena izdanja.

Ova kuharica, koja je nastavak bestselera Priredite kašice za svoju bebu, ne nudi samo jela za djecu, već i više od 60 ukusnih recepata za cijelu obitelj, prilagođenih našem podneblju.

Osim toga, tu je i mali priručnik o osnovama zdrave prehrane i namirnicama u kojem, među ostalim, možete naći i tablicu prehrambenih vrijednosti pojedinih namirnica, kao i sve o pravilnoj pripremi i čuvanju hrane te još mnogo toga što će zanimati sve roditelje koji svojoj djeci od malih nogu žele usaditi pravilne i zdrave prehrambene navike.

Knjigu “Što djeca uistinu vole jesti” možete naručiti ovdje po cijeni od 89 kn.

Pročitajte novi članak našeg omiljenog pedijatra prof. dr. sc. Milivoja Jovančevića: Osip kod djece - uzroci i kako razlikovati osipne bolesti?

Imate li komentar ili pitanje? Podijelite ga s nama!

Molimo unesite komentar
Molimo unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.