Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Bez pamćenja ne bismo imali svoj identitet. Pamćenje je preduvjet razvitka ličnosti. Ono je u najužoj povezanosti s učenjem.
To je pojam koji uključuje pojam učenja, naime, prvi stupanj pamćenja jest upravo učenje. Ono počinje selektivnom pažnjom to jest usmjeravanjem naše mentalne aktivnosti na neke od brojnih podražaja koji djeluju na nas. Tri su osnovna pojma koji uključuju primanje, pohranjivanje i zadržavanje informacija, a to su učenje, pamćenje i zaboravljanje. Danas ću vam pokušati objasniti neke od njih.
Područja učenja
O učenju sam već pisala nekoliko kolumni prije ove stoga savjetujem da ju pročitate jer u ovom tekstu neću puno duljiti o tome. Navest ću samo nekoliko područja učenja koji se usko vežu uz sljedeći pojam, pamćenje.
Spoznajno područje – čovjek saznaje pojedinosti koje nije znao, uči rješenje problema.
Motorno područje – čovjek uči nove sklopove pokreta kojima može obaviti nešto što prije nije uspijevao. Oblikuje kriterije ili mjerila da bi mogao procijeniti ako je nešto što je učinio dobro ili loše.
Afektivno područje – čovjek stječe i mijenja stavove, interese, sklonosti. Afektivnim učenjem razvija se odnos privlačenja ili odbijanja ideja, predmeta, događanja, ljudi.
Vrste pamćenja
Postoje 3 vrste pamćenja:
- Epizodičko pamćenje: sjećanje na događaje koji su se dogodili nekoj osobi ili u njezinoj prisutnosti.
- Semantičko pamćenje: podrazumijeva opće znanje, nešto što nismo sami provjerili, ali znamo.
- Proceduralno pamćenje: naziva se još i pamćenje vještina, a sadrži znanje o tome kako se nešto radi ili izvodi, primjerice kako voziti auto.
Faze pamćenja
Dvije temeljne faze pamćenja:
Kratkoročno pamćenje
- Vrsta ili faza pamćenja koja zadržava podatke u trajanju od otprilike jedne minute nakon nestanka podražaja
- Ako nam se primjerice netko predstavi zapamtit ćemo njegovo ime otprilike jednu minutu nakon što ta osoba ode, ali ako se to ime ne ponavlja u društvu ili nitko ne spominje tu osobu, vrlo je vjerojatno da ćemo zaboraviti ime
Dugoročno pamćenje
- Faza pamćenja koja je u stanju relativno trajno pohraniti upamćene podatke
- Kodiranje – proces kada iz kratkoročnog pamćenja informacije prelaze u dugoročno pamćenje.
Zaboravljanje
Učenici se vrlo često u svome životu susreću s jednim od ovih dviju faza pamćenja, bilo u školi ili u svakodnevnom životu. No, pamćenje isto tako podrazumijeva i zaboravljanje. Nije rijetkost da učenici zaista uče za testove, a kada dođe trenutak da reproduciraju svoje znanje, odjednom cijelo naučeno gradivo „nestane“. Zašto se to događa i što je uopće zaboravljanje?
Zaboravljanje je pojam koji označava nemogućnost pronalaženja informacija u dugoročnom pamćenju. Zaboravljanje se javlja kada prestaje učenje.
Zašto učenici zaboravljaju?
- Postupno gubljenje tragova pamćenja: u našem živčanom sustavu postoji trag pamćenja tzv.engram. Možemo ga zamisliti kao stazu kroz travu. Ne koristimo li ga, trag će zarasti, odnosno nastupit će zaboravljanje.
- Nemogućnost pronalaženja informacija: ako nemamo put do informacije u našem dugoročnom pamćenju, teško da ćemo ju pronaći kada nam bude trebala. Ljudi pohranjuju informacije tako da novo znanje povežu sa starim znanjem te si otvaraju poteve za dosjećanje. Ti se putovi zovu još i znaci za dosjećanje.
- Potiskivanje: motivirano zaboravljanje ostvaruje se potiskivanjem ili represijom onih sadržaja koji su nam neugodni ili ih želimo zaboraviti. Je li dobro da baš sve što nam se događa zapamtimo?
Kako spriječiti zaboravljanje?
- Ponavljanje – Ne kaže se uzalud da je ponavljanje majka znanja. Kako bismo uspješno napravili prije spomenuti „trag u sjećanju“ i lakše došli do informacija, potrebno ih je neprestano ponavljati. Time se značajno smanjuje rizik od zaboravljanja naučenog.
- Selekcija informacija – Učenicima je osobito važna selekcija informacija prilikom učenja. Ako učenik pokušava naučiti gradivo od riječi do riječi, bez ikakvog razumijevanja, itekako je moguće da će prije zaboraviti gradivo od onoga koji izdvaja najvažnije iz teksta.
- Umne mape – u najnovijem videu pričala sam o važnosti umne mape. Radi se o mentalnom „mementu“ koji pomaže da gradivo usustavimo i organiziramo te na taj način olakšava prisjećanje.
- Učenje koje odgovara tipu učenika – Učenici koji prve bilješke na satu ili uče u obliku bilježaka, prije će se sjetiti naučenog gradiva od onih koji samo pročitaju tekst. Naravno, i ovo ovisi o tipu učenika. Poneki učenici puno bolje uče slušajući gradivo, drugi uče pomoću crteža, treći pomoću tjelesnog kretanja. O ovome sam pričala u jednom od svojih videa. U svakom slučaju, važno je znati koji je tip učenika u pitanju te mu na taj način pristupiti.
Više o pamćenju i zaboravljaju pogledajte u videu:
