Naslovnica Briga o djeci Treba li moje dijete defektologa?

Treba li moje dijete defektologa?

U periodu kada svi odmaraju i uživaju, želim uputiti nekoliko riječi roditeljima kojima se ovih dana po umu vrte misli koje ih zabrinjavaju, možda čine tjeskobnima i ne dopuštaju im da se opuste i uživaju u ljetnim aktivnostima.

Možda postoje roditelji koji su primijetili da se njihovo dijete razvija sporije od vršnjaka pa sada, iako se žele opustiti i poslušati bakin savjet: „I njegov tata nije pričao do pete, dečki su ti takvi.“, uporno promatraju svoje dijete. Gledaju koliko spretno izvodi vratolomije u plićaku, uspoređuju ga s ostalom djecom, propitkuju ga poznaje li boje i oblike te se pokušavaju prisjetiti koliko je riječi njihovo prvo dijete pričalo u toj dobi.

Naravno da se boje da će to postati prestvarno ako to kažu na glas pa prešutno pogledavaju partnera u nadi da će onaj drugi postaviti škakljiva pitanja: „Treba li naše dijete procjenu stručnjaka?“ ili „Treba li naše dijete defektologa?“.

Da, namjerno sam iskoristila riječ defektolog, iako se danas koristi termin edukacijski rehabilitator, no zbog mijenjanja naziva struke ljudi često ostaju zbunjeni i nisu sigurni što naziv edukacijski rehabilitator nosi. I sama sam imala smiješnu situaciju kada me majka jednog dječaka, s kojim sam tada već tri godine radila, upitala mogu li joj preporučiti nekog defektologa jer joj je neuropedijatar savjetovao da bi bilo dobro da dječaka uključi i u tretman defektologa. Isprva sam ostala zbunjena, no kasnije smo kroz razgovor došle do zaključka da je majka mislila da su edukacijski rehabilitator i defektolog dvije različite struke. Otada se predstavljam kao defektolog edukacijski rehabilitator i ljudima je puno jasnije što radim, a danas pišem ovaj članak  jer želim pobliže objasniti čime se bavi moja struka te kada je potrebno obratiti nam se.

Tko su edukacijski rehabilitatori?

Edukacijski rehabilitator je stručnjak koji je završio svoje školovanje na diplomskom studiju Edukacijske rehabilitacije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. U okviru studijskog programa Edukacijske rehabilitacije studenti stječu znanja o dijagnostičkim, edukacijskim i terapijskim postupcima, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji u područjima: oštećenja vida, motorički poremećaji, kronične bolesti i art terapije te inkluzivna edukacija i rehabilitacija (http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/diplomski-edukacijska-rehabilitacija).

Treba li moje dijete defektologa?
Treba li moje dijete defektologa?

Dakle, edukacijski rehabilitator stručnjak je koji provodi rehabilitaciju i habilitaciju djece i odraslih s teškoćama na području kognitivnog, motoričkog i emocionalnog razvoja, a svojim specifičnim znanjima i vještinama, između ostalog, radi na poticanju motoričkih sposobnosti, grafomotorike, vidno-motorne koordinacije, perceptivnih sposobnosti, pažnje i koncentracije, vještina komunikacije i socijalizacije, socio-emocionalnih kompetencija, svakodnevnih vještina itd…

Osim navedenog, edukacijski rehabilitatori su i stručnjaci koji će postati dio svake obitelji s kojom rade, gorljivo će se zalagati za prava osoba s invaliditetom, razumjet će strahove koje proživljavaju roditelji koji se prvi puta susreću s dijagnozom, čut će i ono neizrečeno te će biti podrška vašem djetetu u odrastanju na koju uvijek možete računati i na koju se uvijek možete osloniti.

Kada se obratiti defektologu (edukacijskom rehabilitatoru)?

Procjenu edukacijskog rehabilitatora možete potražiti ukoliko:

  • je dijete rođeno s nekom vrstom neurorizika (pod terminom neurorizik obuhvaćamo sve one rizike koji mogu biti uzroci oštećenja, ali ne moraju nužno do njega i dovesti, npr. prerani i otežani porođaj, niska porođajna težina, APGAR manji od 7, krvarenje mozga pri porodu…) ili ima dijagnosticirane teškoće u razvoju
  • kasni motorički razvoj djeteta (prema autorima Ivić i sur. (2003) dijete  u dobi od 7-9 mjeseci može sjediti bez oslonca, s 10 mjeseci može se samostalno podizati u stojeći položaj, a u dobi od oko 13 mjeseci dijete može održavati ravnotežu stojeći i samo koračati)
  • kasni govorni razvoj djeteta (prema autorima Ivić i sur. (2003) dijete u dobi od 10 mjeseci može razumjeti nekoliko riječi i na nalog okretati glavu prema poznatoj osobi ili predmetu, u dobi od 12 mjeseci može izvršavati jednostavne naloge i izgovarati nekoliko riječi, a u dobi od 18 mjeseci spaja imenicu i glagol (npr. „Mama, daj!“)
  • uz kašnjenje govornog razvoja nisu razvijene ni vještine rane komunikacije (npr. dijete se ne odaziva na ime, ne uspostavlja kontakt očima, ne usmjerava pažnju – ne slijedi pogledom ono što mu pokazujete prstom…)
  • kod djeteta primijetite da dijete ne pokazuje interes za vršnjake i osobe u okolini te ima neobičan način igre (npr. igranje samo dijelovima igračke – autić ne vozi, već samo vrti kotače; kocke ne slaže u toranj, već u niz po boji ili obliku…) ili neobične interese koji ne odgovaraju dobi djeteta
  • kod djeteta primijetite stereotipne pokrete (stereotipija je neprekidno, ponavljajuće i ritualno kretanje, npr. skakutanje, ljuljanje, lepršanje rukama…)
  • je vaše dijete preosjetljivo na podražaje (npr. odbija prati zube četkicom za zube, odbija šamponirati kosu, smetaju mu etikete, zaklapa uši pri glasnim zvukovima…)
  • je vaše premalo osjetljivo na podražaje (npr. smanjeno osjeća bol – ne reagira prilikom pada, često ima potrebu doticati druge osobe i „grublji“ je u igri s vršnjacima, voli promatrati svjetlucave predmete i primiče ih bliže očima…).

Kada se obratiti defektologu (edukacijskom rehabilitatoru)?
Kada se obratiti defektologu (edukacijskom rehabilitatoru)?

Navela sam nekoliko najčešćih faktora zbog kojih nam se roditelji javljaju, a vi se, naravno, možete obratiti stručnjaku za svako ponašanje koje vam se čini neuobičajenim.

Htjela bih naglasiti da, ako ste svoje dijete pronašli u nekoj od navedenih rečenica, to nikako ne mora značiti da će vaše dijete razviti neku teškoću.

Sva djeca se razvijaju individualno, neka djeca će određene pragove razvoja doseći puno brže od svojih vršnjaka, dok će neka kasniti, ali to ne mora biti ništa alarmantno.

Ipak, najbolje je potražiti savjet stručnjaka ukoliko vas nešto zabrinjava kako biste otklonili brige, a stručnjak će vam dati smjernice i savjete kako razvijati i unapređivati određene vještine i sposobnosti kod djeteta.

Kako se pripremiti za prvi odlazak defektologu (edukacijskom rehabilitatoru)?

Za početak, opustite se! Razumijem da ste zabrinuti i preplašeni te želite najbolje za svoje dijete, ali zaista nema razloga da strepite od odlaska edukacijskom rehabilitatoru.

Kao što sam navela, edukacijsko-rehabilitacijskom procjenom utvrdit će se postoji li potreba za tretmanom djeteta ili će vas rehabilitator samo savjetovati te, prema potrebi, odrediti novi termin za nekoliko mjeseci kako bi se pratio razvoj djeteta.

Ukoliko i postoji sumnja na određenu teškoću, rehabilitator će vam sve objasniti i uputiti vas, a pravovremenom reakcijom i kontinuiranim radom uspjeh će biti evidentan.

Pri prvom dolasku rehabilitator će razgovarati s vama, uzet će djetetovu anamnezu te će, kroz igru i zabavne aktivnosti, ostvariti kontakt s djetetom i ispitati potrebna područja.

Kako se pripremiti za prvi odlazak defektologu (edukacijskom rehabilitatoru)?
Kako se pripremiti za prvi odlazak defektologu (edukacijskom rehabilitatoru)?

Sva svoja pitanja i nedoumice možete napisati na papir kako zbog nelagode i uzbuđenja nešto ne biste propustili.

Razmislite kako su protekli trudnoća i porod, o najranijem razvoju svojeg djeteta, kako se dijete ponašalo još dok je bilo beba. Razmislite je vaše dijete kao beba bilo mirnije ili aktivnije, kakav mu je bio ritam spavanja, jeste li ga dojili, kako je prihvaćao nove namirnice…

Ukoliko je dijete progovorilo i prohodalo, sjetite se kada je to bilo te kako je tekao rani govorni i motorički razvoj. Razmislite kakvo je vaše dijete sada, koji su mu interesi, kako se ponaša u društvu vršnjaka… Upitajte i odgojiteljice u vrtiću kako se dijete ponaša dok nije u vašoj blizini. Sve te informacije potrebne su nam kako bismo dobili što širu sliku funkcioniranja djeteta.

Ako ste već ranije obavili neke procjene i preglede, ponesite sa sobom medicinsku dokumentaciju, čak i ako smatrate da ponašanje vašeg djeteta ne odgovara napisanome. Upravo više različitih mišljenja pomaže nam kako bismo bolje shvatili vaše dijete i naravno da pri tome uzimamo u obzir da je neki puta dijete suradljivije i raspoloženije, a ponekad će biti umorno ili gladno te će odbijati suradnju.

Iz navedenih razloga, ukoliko se radi o mlađem djetetu, zatražite termin koji odgovara ritmu spavanja vašeg djeteta. Ako je dijete na procjeni u vrijeme kada inače spava, očekivano je da će suradnja izostati pa prilikom naručivanja to napomenite stručnjaku kako bi vam dao odgovarajući termin.

Htjela bih još jednom napomenuti da zaista nema potrebe za nelagodu ili strah. Budite iskreni prilikom razgovora, opustite se i slobodno ispričajte sve što vas zabrinjava. Mnogi roditelji su zbunjeni i u strahu od osuđivanja javnosti jer se njihovo dijete ponaša „drugačije“, no zaista nema potrebe jer u svemu tome niste sami, slične stvari događaju se i drugim obiteljima, a rehabilitator to najbolje razumije te će moći savjetovati kako da se nosite sa situacijama koje su vam teške, nelagodne i izazovne.

Odaberite stručnjaka koji vam ulijeva povjerenje, pitajte sve što vam je nejasno i rado ćemo vam objasniti. Nemojte dozvoliti da se zbog nelagode razvije osjećaj nepovjerenja između vas i vašeg terapeuta. Možda ćete promijeniti nekoliko terapeuta dok ne pronađete onog koji vam odgovara i s kojim će vaše dijete „kliknuti“.

Kako se pripremiti za prvi odlazak defektologu (edukacijskom rehabilitatoru)?
Kako se pripremiti za prvi odlazak defektologu (edukacijskom rehabilitatoru)?

Ponekad će naš rad izgledati kao da se „samo“ igramo s djetetom, no rehabilitator će znati da iza svakog puhanja mjehurića stoji brojanje interakcija s djetetom, nizanje kolutova bit će prilika za procjenu vidno-motorne koordinacije i motoričkog planiranja, a „telefoniranje“ s flomasterima imat će svrhu procjene simboličke igre vašeg djeteta.

Roditelj je važan čimbenik u (re)habilitaciji djeteta i rehabilitator će vas uključiti u izradu individualiziranih ciljeva i planova za vaše dijete te će vam objasniti metode i postupke rada s vašim djetetom, no ponekad može propustiti objasniti vam nešto, stoga se nemojte ustručavati da jasno i glasno pitate ono što vas zanima kako biste izbjegli moguće nedoumice i sumnje.

Nadam se da sam vam barem malo približila rad edukacijskog rehabilitatora i olakšala odluku da potražite pomoć stručnjaka ako smatrate da za to ima potrebe. Ponekad je bolje, kako izreka kaže, „puhati na hladno“ ako će vam to dati potreban mir, a ako se i sumnja pokaže istinitom, uvijek je bolje što ranije krenuti s tretmanom jer će tada rezultati biti brži i vidljiviji.

Vjerujte u napredak svojeg djeteta, puno se igrajte sa svojim djetetom, volite ga i napredak zasigurno neće izostati. 

Mateja Svetec, mag. rehab. educ
Mateja Svetec, mag. rehab. educ

Moje je ime Mateja Svetec, a po struci sam edukacijski rehabilitator.

Diplomirala sam 2014. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, smjer Inkluzivna edukacija i rehabilitacija. Tijekom fakulteta volontirala sam i honorarno radila s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom u Udruzi Sveta Ana Lobor.

Radim u Varaždinu u Centru za odgoj i obrazovanje kao učitelj rehabilitator u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini. Također sam suradnik Udruge za ranu intervenciju, održavam predavanja za odgojitelje i učitelje, voditelj sam Senzo-motoričkih radionica za djecu niže kronološke dobi i njihove roditelje te vodim radionice za braću i sestre djece s teškoćama u razvoju. Članica sam Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora.

Oduvijek sam voljela pisati i još u srednjoj školi korice bilježnica bile su mi ispisane raznim mislima i tekstovima, stoga se veoma veselim pisanju kolumne.

Volim glazbu i, na žalost svojih roditelja, nikada neću prerasti odlaske na dobre koncerte. Volim čitati, sanjati i maštati, volim dobre ljude i one posebne, male trenutke koji poprave cijeli dan. Volim dobru hranu i pitanje: "Hoćemo naručiti dostavu?". To zapravo nikada ni ne bi smjelo biti pitanje. Volim i male vikend izlete i bijeg od svakodnevnice.

Ma zapravo, ja volim sve. 🙂

Imate li komentar ili pitanje? Podijelite ga s nama!

Molimo unesite komentar
Molimo unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Najpopularniji tekstovi