Bebin organizam djeluje prema cirkadijskim ciklusima (lat. oko jednog dana). Bude se sa izlaskom sunca i idu spavati kada padne mrak.
A zašto je tome tako? Kada svjetlost dođe do retine, ona šalje signal centru iza oka “dan je”, a onda taj signal putuje do mozga koji prestaje proizvoditi našu prirodnu tabletu za spavanje, odnosno melatonin.
Kada padne mrak, taj signal se više ne šalje, već u akciju kreće signal “noć je”.
A kako to djeluje na spavanje beba? U početku one spavaju oko 16 sati. Mnogi bi pomislili, pa to je super, imat ćemo vremena za sve. Međutim to spavanje nije u komadu, već rascjepkano kroz dan.
Savjet da beba treba spavati u što tišem okruženju često stvori samo probleme. Ona je u maminom trbuhu slušala zvukove koji su glasniji od najglasnijeg usisavača. Pa da bi bolje spavala treba joj puštati zvukove koji je na njih podsjećaju jer je opuštaju. Uz naravno odgovarajuću glasnoću.
Mitovi o spavanju beba
Da će beba bolje spavati kada navrši tri mjeseca ili ako se najede rižinih pahuljica samo je zabluda.
Naime, kod beba i djece faza dubokog sna traje 60 minuta, a ne 90 kao kod odraslih, pa se zbog toga i češće bude. A hranjenje rižinim pahuljicama u brojnim istraživanjima nije dalo nikakve pozitivne rezultate na spavanje. Mamino mlijeko je ipak hranjivije i bogatije klaorijama nego bilo koje pahuljice. Iako se često smatra da plinovi bebama ometaju san, tome zapravo nije tako. U večini slučajeva se na to uopče ne obaziru.
Metoda “neka se isplače” nikako nije dobra za samouspavljivanje. Umjesto osjećaja sigurnosti, ljubavi i sreće, dijete se osjeća napušteno, uplašeno i nesigurno.
Spavanje beba, a time i roditelja poboljšavaju dobre navike i rutina prije odlaska u krevet. One omogučavaju brzo uspavljivanje i duže spavanje, a lako ih je za provesti i lako ih je ukinuti.
