Djeci je san prijeko potreban. Neophodan je za razvoj mozga, za obnovu energije, za zdravlje, ali i za rast. Najviše hormona rasta se luči od 21 sat pa do negdje pola sata iza ponoći. To znači da ako dijete ide kasno spavati i vrijeme lučenja hormona rasta će biti puno kraće.
Brojna istraživanja su pokazala i da djeca koja idu na vrijeme spavati i dobiju dovoljnu dozu sna imaju puno bolju koncentraciju, lakše i bolje usvajaju školsko gradivo, više surađuju i imaju puno manje ispada bijesa.
Tako djeca vrtićke dobi trebaju oko 10 do 12 sati sna, a školarci između 9 i 11 sati sna.
Također se došlo i do saznanja da oni koji imaju zdrave navike spavanja u djetinjstvu, to zadržavaju i u odrasloj dobi, a to ih štiti od Alzheimera. Naime, doktori smatraju da jedino spavanje i vježbanje mogu usporiti razvoj ove bolesti.
Ustanovljeno je da nedostatak sna kod djece utječe i na snagu pluća, srca i imunološki sustav. Djeca koja ne spavaju dovoljno imaju i poremećene razine hormona. Posebno se to odnosi na hormon koji regulira osjećaj gladi što rezultira prejedanjem ili preferiranjem hrane koja je bogata ugljikohidratima. Ta djeca imaju poremećaj metabolizma i vrlo često razviju tip 2 dijabetes.
Nedostatak sna kod djece utječe i na njihove motoričke sposobnosti, te su sklonija nezgodama i ozljedama.
Iako danas roditelji imaju zapravo vrlo malo vremena za djecu, ono vrijeme koje imaju trebaju iskorisititi što kvalitetnije. Djetetu puno više znači i pola sata igre prije spavanja s mamom ili tatom koji su mu tada potpuno posvećeni nego da provede cijeli dan s njima gledajući crtiće, igrajući igrice i slično.
Zajedničko vrijeme može biti i rutina prije spavanja koja bi trebala početi sat do dva prije vremena za spavanje. Za to vrijeme treba prigušiti svjetla i smiriti igru, obaviti pranje zuba i kupanje, te se preseliti u krevet. Osim čitanja i pričanja priča, može se razgovarati o svemu onome što se djetetu dogodilo taj dan i pohvaliti ga za sve ono što je dobro učinilo.
