Naslovnica Zdravlje Zdravlje djece Hodanje na prstima kod djece - uzroci, liječenje i vježbe

Hodanje na prstima kod djece – uzroci, liječenje i vježbe

Hodanje na prstima je širok pojam koji se koristi za opisivanje uzorka hodanja bez stupanja na zemlju s petama. Ako Vaša beba hoda na prstima, u ovom članku možete pronaći korisne informacije i vježbe, no svakako se prethodno konzultirajte s pedijatrom.

Hodanje na prstima može biti razvojna faza ili može biti simptom pozadinskog zdravstvenog stanja.

Osnovna razlika je u razlikovanju normalnog i idiopatskog hodanja na prstima kod djece.

Hodanje na prstima – kada je znak za brigu?

Većina djece hoda na prstima kada su nesigurna, posebno kada se tek uče hodati. U drugim slučajevima, mala djeca hodaju na prstima i iz zabave. Općenito, ne trebate se brinuti ako beba hoda na prstima do druge godine života. Ponekad, čak i izvjesno vrijeme nakon toga, dijete i dalje može hodati na prstima iz navike.

Hodanje na prstima je razlog za razgovor s pedijatrom ako dijete:

  • Većinu vremena hoda na prstima
  • Ima izrazito krute mišiće nogu
  • Nema pravilnu koordinaciju
  • Hoda nesigurno
  • Ima sporo razvijene motorne vještine (na primjer, kod podizanja malih predmeta)
  • Gubi motoričke vještine koje je imalo pravilo razvijeno
  • Ne može nositi vlastitu težinu

Zašto dijete hoda na prstima?

Hodanje na prstima može biti uzrokovano stanjima svrstanima u četiri skupine:

Neurološki uzroci hodanja na prstima

Neki neurološki uzroci, kao što su cerebralna paraliza ili mišićna distrofija, uzrokuju nepravilan rad mišića ili mijenjaju način na koji, do tada zdravi, mišići funkcioniraju. Zbog toga je djeci s tim i sličnim neurološkim problemima teško staviti stopalo na tlo.

Fizički uzroci hodanja na prstima

Fizički uzroci, kao što su kratka Ahilova tetiva (kratka tetiva koja povezuje potkoljenicu i mišiće stopala) ili mišićna distrofija (genetska bolest u kojoj mišićna vlakna slabe s vremenom) mogu uzrokovati hodanje na prstima. Strukturna promjena u stopalima kod navedenim ortopedskih problema uzrokuje da je nemoguće na tlo stati petom.

Hodanje na prstima

Idiopatski uzroci hodanja na prstima

Djeca kod koje ne postoji zdravstveni razlog zbog kojeg hodaju na prstima, a ona to i dalje čine, imaju idiopatsko hodanje na nožnim prstima. Ono se dijagnosticira isključivo kada je pedijatar u potpunosti siguran da hodanje na prstima ne uzrokuje niti jedno drugo zdravstveno stanje.

Pretpostavka ovog stanja je da dijete stekne naviku hodanja na prstima od koje se ne može odvići. Uzroci idiopatskog hodanja na prstima nisu poznati, a od njega boluje od 5 do 12 posto djece. Moguće je da je povezano s genetikom.

Hodanje na prstima – autizam

Neka djeca mogu hodati na petama, ali to ne žele ili odbijaju činiti. Uz navedeno, mogu se pojaviti i druga obilježja, kao što su ritualno ponašanje. U ovom slučaju, hodanje na prstima može biti povezano s autizmom ili drugim razvojnim poremećajem.

Hodanje na prstima

Što liječnik može učiniti kod hodanja na prstima?

Djetetov liječnik može napraviti procjenu funkcije mozga i razvoja motornih funkcija kako bi odredio najbolji tijek liječenja. Rana intervencija je neophodna jer fizikalna terapija ili operacija mogu poboljšati motoričke vještine i mišićnu snagu te spriječiti oštećenje mišića koji utječu na gibanje zglobova.

Terapija će se odrediti nakon procjene:

1. Hodanje na prstima – dijagnoza

Hodanje na prstima se promatra tijekom fizičkog pregleda. U nekim slučajevima, liječnik može napraviti analizu hodanja ili ispit poznat kao elektromiografija (EMG). Tijekom EMG-a tanka igla s elektrodom se umeće u mišić noge te elektroda mjeri električnu aktivnost u zahvaćenom živcu ili mišiću.

Ako liječnik sumnja u stanje kao što je cerebralna paraliza ili autizam, on ili ona može preporučiti neurološki ispit ili testiranje.

Hodanje na prstima

2. Liječenje hodanja na prstima

Ako je dijete hodalo na prstima iz navike, liječenje neće biti potrebno. Dijete će vjerojatno prerasti tu naviku. Liječnik može jednostavno pratiti tijek razvoja djeteta tijekom povremenih posjeta.

Ako su razlozi zdravstveni, rješenja uključuju:

  • Fizikalna terapija
    • Ako dijete ima fizički problem, kao što je kratka Ahilova tetiva, liječenje može započeti fizikalnom terapijom koja uključuje i istezanje.
  • Longete
    • Ortoped na nogu stavlja seriju staklenih vlakana koji se protežu i produžuju tetivu te povećavaju raspon pokreta gležnja.
    • Longeta se mijenja svakih nekoliko tjedana, a nakon nekog vremena njeno korištenje više neće biti potrebno.
  • Gips
    • Ako fizikalna terapija i longeta ne pomognu, ortoped može preporučiti nošenje gipsa nekoliko tjedana.
    • Uloga gipsa je da uporabom težine poboljša sposobnost pomicanja prstiju bliže potkoljenici.
  • Operacija
    • Ako ostali tretmani ne uspiju, liječnik može preporučiti operaciju u kojoj se produljuju mišići ili tetive na stražnjoj strani donjeg dijela noge.

Hodanje na prstima

Posljedice hodanja na prstima

Kada hodanje na prstima postane navika, tijelo se prilagođava novom stanju te mu ono postane normalno. Isto vrijedi i za hodanje na prstima.

Ahilova tetiva na stražnjoj strani donjeg dijela noge može ostati kratka. Skraćene tetive dovode do nemogućnosti ispravnog korištenja zglobova. Navedeno, u slučaju Ahilove pete, utječe na gležanj što može dovesti do neugode, boli…

Osoba s kratkim Ahilovim tetivama ne može pravilno podići prste, koračati, trčati ili se penjanjati. To dodatno odgađa ubrzan rast i razvoj motoričkih sposobosti kod djece, što može utjecati na kvalitetu života.

Vježbe za hodanje na prstima – što roditelji mogu učiniti?

Preporuka za ublažavanje ili uklanjanje simptoma ili uzroka hodanja na prstima kod djece može se provesti kroz 4 serije vježbi.

Prva vježba: snaga

  1. Dijete leži na leđima ili sjedi, a vi držite njegovu nogu u rukama.
  2. Nanosite lagani pritisak tako da pomičete nogu prema djetetovoj glavi.
  3. Nakon što osjetite otpor, držite nogu u tom položaju 10-15 sekundi.
  4. Izmijenite noge i ponovite istezanje.

Druga vježba: fleksibilnost

  1. Dijete leži na leđima ili sjedi s koljenima koja su ravno na podu.
  2. Podignite djetetovu nogu dok ne osjetite otpor.
  3. Držite nogu u tom položaju 10-15 sekundi.
  4. Izmijenite noge i ponovite istezanje.

Treća vježba: pokret

  1. Dijete stoji na ravnoj površini koja se može pokretati (na primjer, sigurna daska).
  2. Uz potpuno osiguranje od pada, dijete pokušava održati ravnotežu dok se površina kreće.
  3. Ako je dovoljno stabilno, dijete se može pokušati i kretati po površini koja se pomiče.

Četvrta vježba: aktivno kretanje

Isprobajte s djetetom ove položaje koji potiču aktivno kretanje i jačaju mišiće:

  1. Dijete je rukama i nogama na podu, koljena ne dodiruju površinu.
  2. Dijete je u položaju mosta, kreće se naprijed ili natrag rukama i nogama.
  3. Duboki čučanj.
  4. Dijete hoda s petama dolje i podignutim prstima (kao pingvin).

Hodanje na prstima

Tena Gunčević
Tena Gunčevićhttps://www.maminsvijet.hr/
Tena Gunčević dolazi sa Hrvatskih studija. U slobodno vrijeme uživa u društvu knjige, papira i olovke. Predah od riječi pronalazi u gledanju serija i filmova, fotografiranju prirode i druženju s mačkama (i ljudima). Osim što piše za MaminSvijet.hr, zaposlena je i kao asistentica na Novoj TV.

Imate li komentar ili pitanje? Podijelite ga s nama!

Molimo unesite komentar
Molimo unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Najpopularniji tekstovi