Napad panike – uzroci, simptomi i kako ga kontrolirati?

0
1986
Napad panike

Napad panike ili panični napad je nenadan osjećaj nelagode, straha i tjeskobe. Iako varira intenzitetom, napad panike ponekad bude toliko snažan da osoba ima osjećaj da gubi razum, proživljava srčani udar ili da će umrijeti.

Što je napad panike?

Intenzivan strah, tjeskoba i nelagoda se kod napada panike javljaju bez očitog razloga. Mogu se pojaviti bez ikakvog upozorenja, čak i dok je osoba potpuno opuštena ili uživa radeći svoju omiljenu aktivnost.

Osobe koje dožive napad panike često ne znaju o čemu je riječ pa, zbog intenzivnih i zastrašujućih simptoma, odu na hitnu pomoć. Mnogo simptoma napada panike se podudara sa simptomima srčanog udara, moždanog udara i niza drugih bolesti. Zato se pacijenta najprije šalje na razne pretrage kako bi se isključile sve fizičke bolesti.

Osoba zbog straha da je ozbiljno bolesna može opetovano imati panične napade. Sukladno tomu, može se razviti i niz drugih psihosomatskih bolesti kao što su:

  • depresija
  • anksioznost
  • socijalna fobija
  • opsesivno – kompulzivni poremećaj

Kada liječnici potvrde da je s pacijentom sve u redu, kod nekih osoba napadi panike u potpunosti prestanu ili se javljaju jako rijetko. Međutim, kod nekih ljudi se zadrže te se krenu javljati kontinuirano i bez (naočigled) poznatih razloga. Takve osobe boluju od paničnog poremećaja i najčešće je potrebna intervencija psihologa ili psihijatra kako bi panični napadaji prestali.

Napad panike

Napad panike: simptomi

Intenzivni simptomi napada panike obično traju od nekoliko minuta do pola sata. Oni uključuju:

  • Ubrzan puls
  • Znojenje
  • Podrhtavanje
  • Nemogućnost normalnog disanja
  • Osjećaj gušenja
  • Bol ili nelagoda u prsima
  • Mučnina ili uznemiren stomak
  • Vrtoglavica ili nesvjestica
  • Gubitak osjećaja za stvarnost ili depersonalizacija
  • Strah od gubitka kontrole ili strah da će osoba poludjeti
  • Strah od smrti
  • Osjećaj utrnulosti ili trnaca
  • Periodi osjećaja intenzivne hladnoće ili vrućine

Iako simptomi napada panike traju kratko, njegove posljedice kod nekih ljudi ostave dugotrajan učinak. Tako satima ili danima nakon napada panike osoba može imati sniženo raspoloženje i izgubiti volju za obavljanjem svakodnevnih poslova.

Važno je shvatiti da je napad panike iznimno zastrašujuće i traumatično iskustvo!

Napad panike

Napad panike u snu

Budući da se napad panike javlja iznenadno, bez najave i u svakom trenutku, ponekad se može javiti i u snu. Tako se osoba probudi znojna, ne može uhvatiti dah, ima iznimnu bol u prsima i hvata je nesvjestica. Napad panike u snu može dovesti i do paralize sna: stanja u kojem je mozak osobe budan, a tijelo i dalje spava.

Osoba koja je doživjela napad panike u snu se često budi naglo i dezorijentirana je neko vrijeme. Vjerojatno će početi paničariti, plakati i misliti da ima srčani udar. Osobama koje se zateknu u takvoj situaciji je najbolje pomoći tako da ih se pokuša umiriti, ponuditi im čašu vode i oprezno ih uputiti da se vrate u krevet i pokušaju nastaviti spavati.

Napad panike i panični poremećaj

Napad panike se kod većine osoba javlja jednom ili nekoliko puta u životu, ne uzrokuje nikakve komplikacije i ne ostavlja negativne posljedice na kvalitetu života.

Međutim, kod nekih osoba se panični napadaji mogu razviti u panični poremećaj. Osoba boluje od paničnog poremećaja ako:

  • ima česte (najmanje jedanput mjesečno) i vrlo intenzivne napade panike
  • panični napadi nisu vezani uz određenu situaciju, ljude, mjesto ili događaj
  • stalno se brine da će ponovno dobiti panični napad
  • počinje izbjegavati sve što veže uz potencijalno javljanje napada panike: na primjer, odbija ponovno posjetiti mjesto na kojem je prethodno imala panični napad
  • sve navedeno iznimno utječe na kvalitetu života osobe i obavljanje svakodnevnih funkcija

Napad panike: uzroci

Ne postoji točno određen uzrok zašto se panični napad javi. Međutim, utvrđen je niz vanjskih utjecaja i medicinskih uzroka koji se pojavljuju kod niza pacijenata koji boluju od napada panike.

Vanjski utjecaji su:

  • Genetika – utvrđeno je da osobe kod kojih obiteljski član ima napad panike i same imaju veću šansu od obolijevanja od istog.
  • Važni životni događaji – događaji kao što su preseljenje u novi grad, vjenčanje ili porođaj mogu uzrokovati napad panike.
  • Stresni životni događaji – smrt bliske osobe, obolijevanja od teške bolesti, gubitak posla, razvod ili slične stresne situacije mogu uzrokovati napad panike

Važno je napomenuti da se napad panike ne mora javiti neposredno nakon važnog ili stresnog događaja u životu osobe. Mogu proći mjeseci, čak i godine prije nego se javi napad panike. To se redovito događa kod osoba koje prežive izrazito emocionalan događaj, a ne pokazuju osjećaje, već ih zatomljavaju u sebi.

Panični napad može biti simptom određene bolesti. Tako medicinki uzroci uključuju:

  • Probleme sa srcem
  • Nizak šećer u krvi
  • Probleme sa štitnjačom
  • Uzimanje opijata
  • Prestanak uzimanja lijekova

Napad panike

Napad panike: liječenje

Ako imate intenzivne epizode napada panike, liječnik će najprije napraviti sve pretrage kako bi isključio medicinske uzroke javljanja paničnih napadaja. Budući da simptomi napada panike obuhvaćaju niz simptoma rizičnih bolesti, pretrage će vjerojatno trajati i do nekoliko mjeseci. Mogu uključivati:

  • Nalaz krvi i urina
  • Pregled štitnjače
  • Pregled kod kardiologa – simptomi kao što su ubrzan rad srca i pritisak u prsima mogu upućivati na probleme sa srcem.
  • Pregled kod neurologa – simptomi kao što su utrnulost lica, gubljenje vida i nesvjestica mogu upućivati na neurološke probleme.
  • Magnetska rezonanca – obavlja se u ekstremnijim slučajevima

Napad panike: odlazak psihologu

Nakon što liječnik bude siguran da napadi panike i simptomi nisu znak bolesti, vjerojatno će vam predložiti pregled kod psihologa. Ondje ćete napraviti test ličnosti te će vam, prema njegovim rezultatima, biti određena terapija.

Terapija može uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju u kojoj kroz razgovor sa psihologom dolazite do samog korijena problema javljanja paničnih napada. Također, možete biti upućeni na pohađanje tečaja vježbi disanja kroz koji učite kako pravilnim disanjem smiriti simptome napada panike.

Terapija kod psihologa može trajati mjesecima, ali i godinama. Međutim, ona se kod puno pacijenata pokazala iznimno učinkovitom. Nakon što bi raščistili uzrok javljanja napada panike, oni se u pravilu ne bi više pojavljivali.

Odlazak psihijatru – panični poremećaj

Psihijatru najčešće odlaze osobe koje boluju od paničnog poremećaja i ne pomaže im samo psihoterapija. Nakon što osoba bude upućena psihijatru, nakon nekoliko terapija psihijatar odredi točnu dijagnozu i njezino liječenje.

Napad panike: lijekovi

Kod osoba s paničnim poremećajem, liječenje često uključuje kombinaciju lijekova i redovitih razgovora sa psihijatrom.

Od lijekova se koriste:

  • Antidepresivi: potrebno je nekoliko tjedana da antidepresivi počnu djelovati pa ih je ključno uzimati redovito, a ne samo kada traje napad panike.
  • Benzodiazepini: lijekovi protiv anksioznosti koji smiruju živčani sustav i pomažu pacijentu da se umiri i zaspi.

Ovakav način liječenja može zastrašiti neke ljude, posebno kada psihijatar spomene uzimanje antidepresiva. Međutim, važno je napomenuti da se antidepresivi ne uzimaju samo ako osoba boluje od depresije. Uloga antidepresiva je povećana proizvodnja serotonina (hormona sreće) kojeg mnoge osobe koje pate od paničnih poremećaja nemaju dovoljno za normalno funkcioniranje. Često je to i uzrok oboljenja od paničnog poremećaja

Nakon nekoliko mjeseci (često od 6 mjeseci do godine dana) redovitog uzimanja lijekova i odlaska na terapije, osoba koja boluje od paničnog poremećaja se, u pravilu, izliječi. Redovite kontrole (svakih nekoliko tjedana ili mjeseci) će biti potrebne još izvjesno vrijeme kako bi psihijatar sa sigurnošću mogao reći da je osoba izliječena od paničnog poremećaja.

Napad panike

Kako spriječiti napad panike?

Napad panike se ne može spriječiti. On dolazi nenadano pa tako ni ne postoji način da se spriječi – dok shvatite da imate napad panike, on će kroz par minuta i završiti. Kod osoba s kontinuiranim pojavama napada panike i paničnim poremećajem, jedini pravi način kako ga se riješiti je odlazak psihijatru ili psihologu i pravilna terapija.

Kako ublažiti napad panike? Liječenje napada panike bez lijekova

Postoje načini i prijedlozi kako ublažiti napad panike kod osoba koji nemaju intenzivne epizode ili se panični napadi ne javljaju često (na primjer, javljaju se 2-3 puta godišnje):

  • Educirajte se o napadima panike – što više znate o njima, bolje ćete ih znati prepoznati i uvjeriti samog sebe da niste u životnoj opasnosti.
  • Živite zdravim životom – vježbanje, pravilna prehrana i izbjegavanje opijata mogu pozitivno utjecati na mentalno liječenje.
  • Prakticirajte vježbe disanja – duboko i pravilno disanje može ublažiti simptome paničnog napada.
  • Prakticirajte vježbe relaksacije – u slobodno vrijeme isprobajte meditaciju, jogu ili se jednostavno opustite u osvježavajućoj kupki.
  • Potražite pomoć bliskih osoba – razgovor o napadima panike može pomoći u reguliranju njihovog pojavljivanja.
  • Spavajte pravilno – nepravilno spavanje ili manjak sna mogu pogoršati simptome paničnog napada.
  • Isprobajte vježbu vizualizacije – ova vježba se kod nekih pacijenata s učestalim napadima panike pokazala jako korisnom za njihovo smirivanje:
    1. Kada osjećate da bi se mogao javiti napad panike, prvo obavite vježbe disanja.
    2. Zatim se namjestite u najudobniji položaj.
    3. Zažmirite i zamislite se na svom sretnom mjestu.
    4. Vizualizirajte sve detalje: mirise, okuse, dodir, sitnice.
    5. Pokušajte ostati u takvom stanju sve dok se napad panike ne smiri.

Još korisnih savjeta kako ublažiti napad panike potražite u videu!

Napad panike i kako ga se riješiti – napadi panike (forum i savjeti)

Ako i nakon pročitanog teksta i dalje ne pronalazite efikasno rješenje u borbi protiv napada panike, možda vam iskustvo naše čitateljice pomogne. Njezinu poruku prenosimo u cijelosti:

“S napadima panike se borim više od godinu dana. Prije par mjeseci mi je dijagnosticiran i panični poremećaj, anksioznost te blaži oblik depresije i klaustrofobije. Ovo je moja priča.

Sve je počelo prije nešto više od godinu dana. Sjedila sam i večerala s obitelji. Odjednom me oblio hladan znoj i srce mi je počelo ubrzano udarati. Otišla sam u kupaonicu i shvatila da ne osjećam lice. U panici sam pozvala muža koji me pokušao umiriti. U međuvremenu sam se počela tresti toliko intenzivno da sam pomislila kako imam epileptični napad. Izgubila sam i osjet u licu. Smjesta smo se uputili na hitnu pomoć.

Ondje mi je napravljen EKG srca i izmjereno mi je više od 150 otkucaja u minuti. Ne sjećam se točno što se još odvijalo te noći – cijelo vrijeme sam mislila da se nalazim izvan svoga tijela i da samu sebe promatram iz daljine. Nakon nekoliko sati pretraga, poslana sam na kućno liječenje s hrpom zakazanih pretraga.

Kardiolog je utvrdio da je sve u redu, nalazi krvi i urina su isto bili uredni. Ja sam u međuvremenu svakih par dana doživljavala opisane napade, nekada čak i par puta dnevno. Svaki puta je bilo sve intenzivnije i svaki puta sam mislila da ću umrijeti. U razdoblju od mjesec dana, na hitnoj sam završila četiri puta. Načinjen mi je i CT mozga, a ostala sam i u bolnici tjedan dana. Svi su nalazi bili u redu.

Očajna, počela sam čitati o svojim simptomima i ponovno se uputila doktoru. On mi je predložio da odem psihologu. Ne vidjevši drugi način da si pomognem, poslušala sam ga. Psiholog mi je napravio test ličnosti i uspostavio par dijagnoza: depresija, anksioznost, hipohondrija.

Počela sam ići na terapije kod psihologa, ali one nisu pomagale. Napadi panike su bili sve intenzivniji i pojavljivali su se svaki dan. Na kraju sam nekoliko tjedana odbijala ustati iz kreveta zbog užasne vrtoglavice, ali i straha od ponovnog napada panike. Zajedno s doktorom i psihologom sam utvrdila da je vrijeme da posjetim psihijatra.

Kao i mnogi, užasnula sam se te riječi. Živimo u društvu s predrasudama – društvu koje misli da kod psihijatra idu samo “ludi”. Ako sam nešto naučila iz svoje priče, onda je to da navedeno nije istina. Psihijatru idu pametni – ljudi koji su si odlučili pomoći i svjesni su toga da će im psihijatar to i omogućiti.

Krenula sam na terapije, počela sam piti i lijekove. Ispočetka mi nije bilo bolje, ali nakon što su lijekovi počeli djelovati (oko 2 mjeseca) i napadi panike su se prorijedili. Ispočetka sam ih imala svaki dan. Nakon 2 mjeseca su se počeli javljati svakih par dana. Nakon 6 mjeseci jedanput tjedno. Sada, nakon 8 mjeseci, javljaju se svaka 2-3 tjedna.

Ja sam počela ponovno živjeti. Ne bojim se više tramvaja, ne bojim se razgovarati s ljudima i plakati kada me netko povrijedi. Do mog potpunog izlječenja je još dug put. Ali uspjela sam se iščupati iz noćne more u kojoj sam bila. Isto preporučujem i vama.

Zapamtite! Ne ignorirajte napade panike koji su konstantni. Oni neće sami nestati, samo će postajati sve gori i gori dok vam ne preuzmu život. Ne dopustite im to. Jači ste od njih, vrijeme je da im to i pokažete!”

Napad panike

Imate li komentar ili pitanje? Podijelite ga s nama!

Molimo unesite komentar
Molimo unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.