Naslovnica Knjige Preporuka knjige: Životinjska farma, George Orwell

Preporuka knjige: Životinjska farma, George Orwell

Knjiga Životinjska farma mnogima je omiljeno štivo jer slikovito kroz životinjske likove prikazuje stanje svijesti jednog društva, pokazuje koliko smo podložni manipulacijama i oštro kritizira društvene promjene s početka 20. stoljeća

Najzanimljivija spoznaja ovog djela je da su životinje na farmi izigrane i pretvorene u robove, a da su pritom bile uvjerene da žive slobodu i jednakost. Bez obzira na društveno uređenje država, kako kroz povijest, tako i danas – spoznaja da sloboda može biti gora od ropstva ostavljena je na razmišljanje svim budućim generacijama.

Knjiga Životinjska farma, George Orwell: Uvod u djelo

Pisac nas upoznaje s Vlastelinskom farmom i okolnostima u kojima ona funkcionira. Farmu vodi gospodin Jones, koji je pijanica i ne brine se o životinjama.

Već u prvoj rečenici djela pisac nas upoznaje s njegovom naravi: “Gospodin Jones, posjednik Vlastelinske farme, zaključao je preko noći kokošinjce, ali je bio suviše pijan da bi se sjetio zatvoriti i gornja vratašca.”

Knjiga Životinjska farma, George Orwell: Razrada teme

Neodgovornost gospodina Jonesa kod životinja je uzrokovala nezadovoljstvo. Prvi koji je o tome progovorio bio je stari Major, koji je imao veliki ugled kod svih životinja. Jedne noći sazvao je sve životinje kako bi im pričao o svom snu. Stari Major usnio je kako će jednom postojati svijet bez ljudi, u kojem će sve životinje biti slobodne i raditi samo za sebe, a ne kako bi uzdržavale ljude. Pritom se posebno obrušio na sve njih, prozivajući ih neradnicima te je sve životinje pozvao na veliku pobunu.

“Nije li onda, drugovi, kristalno jasno da sve nedaće ovog života proistječu iz tiranije ljudskih bića? Jedino ako se oslobodimo čovjeka, proizvod našeg rada pripast će nama. Gotovo preko noći možemo postati bogati i slobodni. Što treba da se radi? Noću i danju, dušom i tijelom, radimo na tome da zbacimo ljudsku rasu! Drugovi, moja vam je poruka: Pobuna!”

Potom im je u detalje ispričao svoj san i otpjevao melodiju koja će ubrzo postati himna svih životinja.

“A sada, drugovi, da vam ispričam svoj san od prošle noći. Taj san vam ne mogu opisati. Sanjao sam kako će izgledati Zemlja kada nestane Čovjek. San me podsjetio na nešto što sam davno zaboravio. Prije mnogo godina, dok sam još bio malo svinjče, moja majka i druge krmače često su pjevale staru pjesmu kojoj su znale samo melodiju i prve tri riječi. U djetinjstvu sam znao tu melodiju, ali sam je već davno zaboravio. Međutim, prošle noći ponovo mi se javila li snu.”

Tri noći kasnije stari je Major mirno u snu preminuo, no njegova ideja nastavila je živjeti među životinjama, a osobito svinjama koje su bile najinteligentnije životinje na farmi. One su u tajnosti nastavile raditi na Majorovoj ideji te su smatrale svojom dužnošću pripremiti Pobunu.

“Tokom slijedeća tri mjeseca razgranala se tajna aktivnost. Majorov govor toliko je utjecao na inteligentnije životinje na farmi da su stekle potpuno nov pogled na život. Nisu doduše znale kada će doći do Pobune koju je prorekao Major; nisu baš imale razloga vjerovati da će se to dogoditi za njihova života, ali su jasno spoznale da je njihova dužnost pripremiti Pobunu.”

Svoj zaokruženi sistem životinje su nazvale animalizam. “Njih trojica u tančine su razradili učenje starog Majora u zaokružen sistem mišljenja koji su nazvali animalizam. Nekoliko puta tjedno, kada bi gospodin Jones zaspao, održavali su u suši tajne sastanke i ostalima tumačili principe animalizma.”

Životinjska farma, George Orwell

Jednom prilikom, gospodin Jones se ponovno napio i zaboravio nahraniti životinje. Čak se ni nadničari nisu sjetili dati im hranu, tako da su životinje bile gladne do večeri. One to više nisu mogle podnijeti te je spontano došlo do velike pobune, nakon koje je Jones zauvijek istjeran s Vlastelinske farme.

“Gladne životinje nisu više mogle to izdržati. Iako ništa nije bilo dogovoreno, životinje su se istovremeno bacile na svoje mučitelje. Nasrnule su na Jonesa i nadničare i počele ih odasvud udarati. Ljudi više nisu bili gospodari situacije.”

Životinje su preuzele vlast na Vlastelinskoj farmi te su je preimenovale su u Životinjsku farmu.

Uz to, principe animalizma svele su na sedam zapovijedi koje su napisale na zidu:

“Onda Snowball (jer je najbolje pisao) uzme kist i na gornjem dijelu vrata premaže natpis Vlastelinska farma i napiše Životinjska farma. To je trebalo od sada biti ime farme. Zatim su otišli do gospodarskih zgrada, a Snowball i Napoleon poslali su po ljestve, koje su prislonili na stražnji zid velike suše. Objasniše da su u protekla tri mjeseca svinje uspjele svesti principe animalizma na Sedam zapovijedi. Tih Sedam zapovijedi sada će napisati na zidu; one će tvoriti nepovrediv zakon po kojem će od sada sve životinje na Životinjskoj farmi morati živjeti.”

U početku, životinje na farmi živjele su idilično. Premda im je bilo vrlo teško, brzo su se uspjele organizirati i obavljati sve poslove gotovo jednako dobro kao i ljudi. Najzaslužnije u tome su bile inteligentne svinje, koje su preuzele poslove organizacije i nadgledanja obavljanja zadataka.

“Posao je ponekad bio težak; oruđe je bilo predviđeno za ljude, a ne za životinje, a velika prepreka bila je da nijedna životinja nije mogla upotrijebiti oruđe koje je zahtijevalo stajanje na stražnjim nogama. No svinje su bile toliko pametne da su uspjele doskočiti svakoj poteškoći.”

Već u toj idiličnoj situaciji, pisac nam daje za naslutiti da na farmi ipak nešto nije u redu. Naime, svinje nisu podjednako sudjelovale u poslovima te su se svojom inteligencijom uzdigle iznad drugih životinja.

“Svinje nisu radile, već su upravljale i nadgledale druge životinje.” Također, ubrzo je i nestalo mlijeko koje su krave dale, a za koje je kasnije utvrđeno da su ga svinje prisvojile za sebe. Štoviše, svinje su uvjerile sve druge životinje da upravo one zaslužuju to mlijeko, ali i jabuke, jer najviše pridonose općem dobru.

“Mi svinje smo mislioci. Upravljanje i organizacija ove Farme ovise o nama. Dan i noć bdimo nad vašim dobrom. Radi vas pijemo mlijeko i jedemo jabuke. Znate li što će se dogoditi ukoliko svinje ne ispune svoju dužnost? Vratit će se Jones!”

U ovom citatu vidljivo je i da su se svinje služile zastrašivanjem. Uvjerile su sve druge životinje da samo one mogu spriječiti povratak ljudi, a time i ropstva.

Gospodin Jones i ljudi na okolnim farmama za to vrijeme su kovali planove kako da vrate farmu. Početkom listopada, započeli su napad na životinje.

“Početkom listopada, kada su životinje već požnjele žito i spremile ga, a dio već i ovršile, sletjelo je u dvorište Životinjske farme strahovito uzbuđeno jato golubova. Jones i njegovi nadničari s nekolicinom ljudi s Foksvuda i Pinchfielda uspjeli su proći kroz glavna vrata s pet zasuna i kolskim putem približavali su se Farmi. Osim Jonesa, koji je imao pušku i stupao na čelu grupe, svi ostali su bili naoružani štapovima. Očito su željeli ponovo preuzeti Farmu.”

Životinje su bile spremne na to te su imale dobro organiziranu obranu. Svi pojedinci branili su farmu i suprotstavili se ljudima, a naposlijetku ih i pobijedili.

“Kada je prolaz načas bio slobodan, ljudi su glavom bez obzira pobjegli iz dvorišta prema glavnoj cesti. Svega pet minuta poslije napada ljudi su se sramno povlačili istim putem kojim su i došli; za petama im je bilo jato gusaka gačući i grizući ih čitavo vrijeme.”

Život na farmi se ubrzo vratio u normalu. Svinje su i dalje imale glavnu riječ, a svakodnevnicu životinja osobito je obilježavao sukob između Napoleona i Snowballa, dvije svinje koje su bile najistaknutije na farmi.

“Prihvaćeno je da će svinje, koje su očito bile pametnije od ostalih životinja, odlučivati o svim pitanjima na Farmi, iako će njihove odluke glasanjem morati odobriti većina. Taj bi dogovor dobro funkcionirao da nije bilo neslaganja između Snowballa i Napoleona. Njih se dvojica nisu slagala ni u kojem pitanju i uživala su da jedan drugome proturječe.”

Taj sukob najviše je došao do izražaja kada se odlučivalo o pitanju gradnje vjetrenjače. Snowball je poticao građenje i kao glavni razlog za gradnju isticao da će po završetku životinje morati manje raditi, točnije, samo tri dana u tjednu. Napoleon se protivio i isticao kako je gradnja vjetrenjače vrlo teška i da će životinje za to vrijeme gladovati. Životinje na farmi su se duboko podijelile u dva tabora.

“Životinje su se podijelile u dvije stranke s parolama ‘Glasaj za Snowballa i trodnevni radni tjedan’ i ‘Glasaj za Napoleona i pune jasle’.”

Sukob između Napoleona i Snowballa se završio tako da je Snowball protjeran nakon što ga je napalo devet Napoleonovih pasa.

“U tom času začu se strašan lavež i devet ogromnih pasa s mjedenim ogrlicama nahrupi u sušu. Ustremiše se pravo na Snowballa, koji se na vrijeme izmaknu da izbjegne njihove razjapljene čeljusti. Za tren istrča iz suše, a oni za njim. Suviše iznenađene i prestrašene da bi progovorile, sve životinje nahrupiše prema izlazu da promatraju potjeru. Snowball je grabio preko velikog pašnjaka prema cesti.”

Pisac nam tada po prvi put ukazuje na sličnosti između svinja i ljudi. Naime, svinje su se s vremenom promijenile i počele su se sve više ponašati kao i ljudi. To dokazuje i činjenica da su psi koji su napali Snowballa zapravo od malih nogu odgajani od strane Napoleona baš za ovu svrhu, kako bi srušile Snowballa i ugasile svaku drugu pobunu među životinjama. Oni su na neki način bili Napoleonova privatna vojska.

“U prvi mah nitko se nije mogao dosjetiti otkuda su se uopće pojavila ta stvorenja, ali problem je uskoro bio riješen: to su bila štenad koju je Napoleon odvojio od majke i privatno odgojio. Iako još nisu bili potpuno odrasli, bili su ogromni, divljeg izgleda, poput vukova. Držali su se Napoleona. Primijećeno je da mašu repovima na isti način kao što su nekad psi mahali gospodinu Jonesu.”

U posljednjoj rečenici citata ističe se sličnost s bivšim gospodarem, a tijekom narednih mjeseci ona je bila sve veća.

Svinje su mijenjale jedno po jedno od sedam temeljnih pravila i prilagođavale su ih svojim potrebama. S vremenom, svinje su postale potpuno jednake ljudima: spavale su u njihovoj kući, pile alkohol, pa čak i trgovale s ljudima. Sve su to stvari zabranjene temeljnim pravilima animalizma, no svinje su uvijek našle način da druge životinje uvjere da su one pogrešno tumačile pravila ili da pravila izmijene.

Životinjska farma, George Orwell

“Otprilike u to vrijeme svinje su se neočekivano preselile u Jonesovu kuću i tu se nastanile. Ponovo se životinjama pričinilo da se sjećaju odluke protiv toga i ponovo ih je Squealer uspio uvjeriti u suprotno. Apsolutno je potrebno, rekao je, da svinje, koje su mozgovi Farme, imaju mirno mjesto za rad”

Svinje su postajale sve nemilosrdnije, a vrhunac su dosegle kada su počele trgovati s ljudima, pa čak i prodavati kokošija jaja, premda je to bilo najstrože zabranjeno.

“Jednog nedjeljnog jutra Squealer je objavio da će se kokoši, koje su upravo ponovo počele nositi, morati odreći svojih jaja.”

Ovaj događaj natjerao je kokoši na pobunu, koja je nemilosrdno ugašena.

“Napoleon je reagirao oštro i nemilosrdno. Naredio je da se kokošima ukinu obroci i objavio da će svaka životinja koja im dade i zrno žita biti osuđena na smrt. Psi su pazili da se naređenje provede.”

Ovo je bio samo početak strašnog terora, koji je završio tako da je Napoleon prekršio čak i pravilo da niti jedna životinja ne smije ubiti drugu životinju te je tom pravilu dodao da niti jedna životinja ne smije ubiti drugu životinju bez razloga. Po njegovom naređenju, pogubljena je svaka životinja koja je na bilo koji način radila protiv Napoleona, a strah se nadvio nad farmu.

“I tako su se ređala priznanja i pogubljenja, sve dok pred Napoleonovim nogama nije ležala gomila leševa a zrak postao težak od mirisa krvi koji se nije osjetio otkako su protjerale Jonesa.”

Životinje su konačno postale svjesne kakva ih je strašna sudbina zadesila, što se najbolje prikazuje u razmišljanju kobile Clover:

“Ovi prizori terora i klanja nisu ono čemu su se nadale one noći kad ih je stari Major prvi put potakao na pobunu. Ako je imala ikakvu predodžbu o budućnosti, bila je to slika društva životinja oslobođenih od biča i gladi, društva u kojem su svi jednaki; svatko radi prema svojim mogućnostima, a jaki zaštićuju slabe, kao što je one noći kad je govorio Major, ona svojom prednjom nogom zaštitila jato malih pačića. Umjesto toga — ona nije znala zašto — došla su vremena u kojima se nitko ne usuđuje govoriti što misli, kada svuda krstare divlji psi koji reže i kada morate gledati kako vaše drugove, nakon priznanja strašnih zločina, razdiru na komadiće”.

Vrhunac ironije novog poretka dogodio se kada su najvrjednijeg konja Boxera, koji je Farmi bio odan do posljednjeg dana, poslali živoderu, i to nakon što se ozlijedio.

“’Budale! Budale!’, zaurla Benjamin, propinjući se i topćući svojim malim kopitima po tlu. ‘Budale! zar ne vidite što piše na ovim kolima?’ Životinje su na trenutak zastale, a onda se umirile. Muriel poče sricati riječi. Ali Benjamin je gurnu u stranu i usred grobne tišine pročita: ’Alfred Simmonds, živoder. Klaonica konja. Proizvođač tutkala, Vilingdon. Trgovac kožom i koštanim brašnom.’ Shvaćate li što to znači? Boxera odvode živoderu!’”

Ubrzo, svinje su pod vodstvom Napoleona postale potpuno jednake ljudima, a pravila animalizma zauvijek su postala samo davno sjećanje.

“Benjamin je pristao da za trenutak prekrši svoje pravilo i pročitao je što je pisalo na zidu. Tamo je sada bila samo jedna Zapovijed. Ona je glasila: ‘Sve su životinje jednake, ali neke životinje su jednakije od drugih’. Poslije toga više nije bilo čudno što su slijedećeg dana svinje, koje su nadgledale posao na Farmi, imale bičeve.”

Vrhunac demonstracije moći bio je kada je Napoleon Životinjsku farmu ponovno nazvao Vlastelinska farma.

“Na briljantan i dobrosusjedski govor gospodina Pilkingtona, reče, on ima samo jednu zamjerku. Gospodin Pilkington je čitavo vrijeme govorio o “Životinjskoj farmi”. On naravno nije mogao znati — jer Napoleon sada to prvi put objavljuje — da je ime “Životinjska farma” ukinuto. Od sada će se farma zvati “Vlastelinska farma”, što je, kako on vjeruje, njeno pravo i prvobitno ime.”

Te iste večeri, pisac je utvrdio kako više nema razlike između svinja i ljudi. Oni su postali potpuno jednaki.

“Pogled životinja koje su stajale napolju klizio je od svinje do čovjeka, od čovjeka do svinje, i ponovo od svinje do čovjeka; ali, već je bilo nemoguće raspoznati tko je svinja, a tko čovjek.”

Knjiga Životinjska farma, George Orwell: Zaključak i mišljenje o djelu

Ova bajka je alegorijski prikaz totalitarističkog socijalizma i njegovog razvoja. Život i događanja na farmi slikovito prikazuju stanje društva od trenutka pobune pa sve do najcrnjih dana komunizma i socijalizma.

Pisac otvoreno kritizira društvene promjene s početka 20. stoljeća, a oštra kritika društva najviše se očituje u blejanju ovaca, nepismenosti šireg društva i povođenju za parolama poput “Četiri noge dobre, dvije noge loše”. U današnje vrijeme, paralela se može povući s raspravama o “fašistima” i “komunstima”, koje često u bitnim pitanjima priječe svaku konstruktivnu raspravu, baš kako je i u priči blejanje ovaca prekidalo svaki razgovor.

Najzanimljivija spoznaja ovog djela je da su životinje na farmi izigrane i pretvorene u robove, a da su pritom bile uvjerene da žive slobodu i jednakost. Pisac nam kroz ove događaje prikazuje kako je socijalizam od zastupanja temeljnih načela jednakosti i pravde postao jedan okrutni totalitaristički sistem.

Životinjska farma predstavlja SSSR, a Napoleon Staljina. Kroz prikaz života na farmi, pisac nam približava razvoj socijalizma i daje pouku da bez razmišljanja vlastitom glavom možemo biti pretvoreni u robove sistema, premda smo naizgled slobodni.

Najvažnija pouka ovog djela je da sloboda katkad može biti gora od ropstva te da su ljudi vrlo podložni manipulacijama vlasti. Ova duboka pouka ostavljena je na razmišljanje svim budućim generacijama.

Knjiga Životinjska farma, George Orwell: Detalji o djelu

  • Mjesto radnje: Vlastelinska farma u Engleskoj, kasnije preimenovana u Životinjsku farmu.
  • Vrijeme radnje: Nije određeno
  • Tema: Borba životinja da se oslobode ovisnosti o čovjeku.
  • Glavni likovi: gospodin Jones, Major, Boxer, Clover, Benjamin, Mollie, Napoleon, Snowball, Squealer
  • Sporedni likovi: gospođa Jones, Bluebell, Jessie, Pincher, Muriel, Mojsije, mačka, ostale životinje i ljudi s okolnih farmi.
  • Biografiju autora Georgea Orwella pročitajte ovdje.

Literatura

George Orwell: Životinjska farma

Arijana Dedić
Arijana Dedićhttps://www.maminsvijet.hr/
Arijana Dedić je već dugi niz godina urednica nekoliko vrlo posjećenih portala koji broje više od dva milijuna čitatelja svakog mjeseca. Želja joj je svim roditeljima pomoći da na brz i jednostavan način dođu do korisnih, provjerenih i lako razumljivih informacija. Između ostalog, na portalu MaminSvijet.hr vodi i kutak za majke koje žele zakoračiti u svijet poduzetništva te im želi pomoći da ostvare svoje poslovne ambicije.

Imate li komentar ili pitanje? Podijelite ga s nama!

Molimo unesite komentar
Molimo unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Najpopularniji tekstovi