NaslovnicaBriga o djeciŠkolarciDisgrafija - uzroci, simptomi i liječenje

Disgrafija – uzroci, simptomi i liječenje

Disgrafija je jedna od mnogobrojnih poteškoća učenja koja utječe na pisanje i aktivnosti vezane uz njega. U svijetu je njome pogođeno gotovo 20% osnovnoškolske djece, a često se javlja zajedno s drugim poteškoćama u učenju, kao što su disleksija ili ADHD.

Što je disgrafija?

Disgrafija, osim što utječe na teškoće s pisanjem, stvara probleme i prilikom slovkanja, iznošenja misli na papir te je povezana uz vrlo neuredan rukopis. Pisanje je složeni proces koji zahtjeva mogućnost organizacije i iznošenja misli, pokretanje mišića u rukama i prstima kako bi se te misli prenijele na papir.

Disgrafija se često javlja i povezuje s ostalim poteškoćama u učenju kako što su:

  • disleksija – poteškoće u čitanju
  • diskalkulija – poteškoće u matematici i računanju
  • ADHD – poteškoće s koncentracijom i hiperaktivnošću
  • dispraksija – poteškoće s motoričkim vještinama te prilikom orijentacije u prostoru

Disgrafija

Je li disgrafija česta pojava?

Roditelji i učitelji često iz neznanja znaju biti krivo informirani, stoga postoje različiti mitovi vezani uz disgrafiju:

  1. Neuredan rukopis je siguran pokazatelj disgrafije 
    • Istina je da većina ljudi koja pati od disgrafije ima nečitak i neuredan rukopis, ali uz to, oni se bore i sa sporim i zamornim pisanjem te riječi često pišu krivim redoslijedom.
  2. Djeca koja pate od disgrafije imaju ispodprosječan kvocijent inteligencije
    • Djeca koja pate i od disgrafije i od disleksije često imaju natprosječnu inteligenciju te su u drugim, složenijim područjima, kreativnija i uspješnija, za razliku od druge djece koja se ne muče s jednostavnim procesima kao što je pisanje.
  3. Disgrafija je samo izgovor za lijenost
    • Iako je proces pisanja kod disgrafičara spor i zamoran, neki od njih mogu izbjegavati pisanje baš zato što im to stvara frustracije jer, bez obzira na trud, ne mogu dostići razinu na kojoj su njihovi vršnjaci.
  4. Djeca prerastu disgrafiju pa nije potrebno trošiti vrijeme na liječenje tog stanja
    • Disgrafija je cjeloživotno stanje za koje ne postoji lijek; to svejedno ne znači da ljudi koji pate od ove teškoće ne mogu poboljšati svoju sposobnost pisanja i ostale aktivnosti bazirane na uporabi jezika.

Koji su simptomi disgrafije?

Kao što je već navedeno, simptomi disgrafije često mogu biti krivo protumačeni kao lijenost, nemotivacija ili nemarnost. Oni variraju ovisno o dobi djeteta, no uglavnom se javljaju kada dijete počne učiti pisati.

Disgrafija je sigurno prisutna ako dijete pokazuje većinu sljedećih simptoma:

  • vrlo neuredan i nečitak rukopis
  • pogrešno zapisivanje glasa na papir (fonema u grafem)
  • nepravilno držanje olovke prilikom pisanja
  • pisanje slova u suprotnim smjerovima
  • razlika u veličini i razmaku slova u pojedinim riječima
  • uporaba velikih/malih slova na krivim mjestima u rečenici
  • izostavljanje riječi iz rečenice
  • nepravilan poredak riječi u rečenici
  • uporaba pogrešnih glagolskih vremena ili padeža
  • pisanje rečenica izvan određenih crta (granica) u bilježnici
  • usporeno pisanje
  • razgovor sa samim sobom prilikom pisanja
  • prepričavanje priče počevši od sredine
  • nejasna poveznica između napisanog i izgovorenog

Disgrafija

Disgrafija kod djeteta može razviti emocionalnu traumu, budući da je okolini teško čitljivo ono što je dijete napisalo te dijete kasni u izvršavanju zadataka za svojim vršnjacima. Frustracija se razvija i onda kada dijete iz neznanja samostalno pokušava uložiti više truda u izvršavanje određenih zadataka, no često taj veliki trud ne vodi boljim rezultatima.

Uzroci disgrafije

Disgrafija je neurološka smetnja koja se najčešće javlja kada djeca počnu učiti pisati. Liječnici i dalje ne znaju koji je njen točan uzrok, ali se slažu kako rana intervencija može pomoći u prevenciji simptoma.

Osoba prije no što počne pisati, prikuplja informacije iz svog kratkotrajnog ili dugotrajnog pamćenja i organizira ih prije nego što ih zapiše na papir. Kod disgrafičara, liječnici pretpostavljaju da se problem javlja ili u organiziranju pohranjenih informacija ili u zapisivanju riječi na papir. Rezultat toga je tekst koji je teško pročitati i koji je ispunjen pogreškama, no nije realan prikaz osobinog znanja i sposobnosti.

Liječnici navode određene probleme koji mogu biti povezani s pojavom disgrafije:

  • oštećenje mozga – oštećenja povezana uz ostanak djeteta bez kisika pri porodu, ostajanja bez zraka pod vodom, ozlijede glave ili moždani udar
  • dezorijentacija – postoji mogućnost da je dijete vrlo rano u svom životu ‘razvilo’ dezorijentaciju, odnosno, nije bilo sigurno u razlikovanju odnosa u prostoru (lijevo-desno, gore-dolje, naprijed-nazad, itd.); inače, osobe koje imaju loše razvijenu orijentaciju, češće imaju problema u govoru te su osjetljiviji na zvukove
  • problemi s finom motorikom – dokazano je kako razvoj fine motorike u ranom djetinjstvu utječe na razvoj govora i ostalih aktivnosti vezanih uz jezik; to se najbolje vidi kada dijete koristi geste i pokuša nam rukama opisati ono što ne može izreći
  • epilepsija – posljedice ove bolesti mogu utjecati na probleme kod pisanja
  • genetska predispozicija – kao i disleksija, i disgrafija se češće javlja kod djece čiji su članovi uže obitelji kao djeca patili od poteškoća u učenju

Disgrafija – može li se liječiti i kako izgleda terapija?

Disgrafija je problem koji utječe na više motoričkih razina, stoga i njeno liječenje ovisi o jačini njene zastupljenosti, ali i dobi djeteta. Rana intervencija je od velikog značaja, budući da je roditeljima u interesu smanjiti simptome prije nego što u školi krene teže gradivo. Nažalost, još uvijek ne postoji lijek kojim se disgrafija može liječiti, ali postoje mnogobrojni načini kojima se djeci može olakšati.

Kao roditelj, pokušajte djetetu pomoći na sljedeće načine:

  • promjena načina na koji dijete uči – tehnologija se razvija, stoga nije neobično da se umjesto pisanja na papir, lekcija pretipka na računalo
    • provjerite s profesorima mogućnost snimanja zahtjevnijih lekcija putem diktafona ili mobitela kako bi ih dijete doma moglo preslušati i olakšati si učenje
  • sinteza bitnih informacija – odvojite vrijeme u danu kada ćete s djetetom proći sve lekcije koje su radili u školi i izdvojiti najbitnije informacije od svake
  • vođenje dnevnika – promatrajte dijete dok uči i vodite bilješke o greškama koje se najčešće javljaju; time ćete svojem liječniku pomoći u stvaranju odgovarajuće terapije i koncentrirati se na rješavanje najčešćih pogrešaka
  • razgibavanje – liječnici preporučuju zagrijavanje mišića prije pisanja kako bi se tijelo pripremilo aktivnost koja slijedi
    • dobro je ruke protresti, trljati jednu o drugu ili otvarati-zatvarati šake kako bi se smanjila napetost u mišićima
  • vježbanje mišića kroz igru – neka se dijete igra s glinom i oblikuje različite oblike; tako će kroz igru jačati mišiće ruku i finu motoriku
    • na tržištu postoje i tzv. ‘antistres’ loptice koje jačaju zglobove i pomažu u koordinaciji

Disgrafija

Nemojte započeti sa svim savjetima odjednom, već prolazite jedan po jedan dok ne vidite što djetetu najbolje odgovara. Obavezno pohvalite svoje dijete za svaki, pa i najmanji pomak. Djeca s kojom se redovito radi gotovo uvijek nadiđu svoje probleme i kasnije žive život kao da poteškoća nikada nije ni bilo.

Razlika disgrafije i disleksije

Često se uz disgrafiju pogrešno veže i disleksija zbog toga što se obje poteškoće odnose na poteškoće u učenju. Problem leži u tome što obje imaju slične simptome te se često javljaju zajedno. Najveća razlika je to što disleksija primarno utječe na čitanje, a disgrafija na pisanje.

Djeca koja pate od disgrafije imat će vrlo neuredan i nepravilan rukopis, slabo razvijenu gramatiku te nepravilnu interpunkciju dok će disleksičari najveće probleme imati kod čitanja, nerazumijevanja pročitanog te prilikom iznošenja misli na glas.

Kod disgrafije se djecu karakterizira lijenima i nemarnima zbog toga što često imaju neuredan rukopis, a tekstovi im obiluju pogreškama dok će kod disleksije djeca biti izdvojena iz skupine jer ne shvaćaju sarkazam u pošalicama ili im je potrebno više vremena da odgovore na pitanje.

Više o disleksiji možete pročitati ovdje.

Disgrafija kod odraslih

Budući da je disgrafija prisutna tijekom cijelog života, mnogi odrasli možda niti ne znaju kako pate od nje. Disgrafija kod odraslih neće se manifestirati samo kao neuredan rukopis, već će uz druge moguće simptome snažno biti izražene slabe motoričke sposobnosti.

Ostali simptomi koji se mogu pojaviti su:

  • vrlo nečitak rukopis, u razini da ga gotovo ni sama osoba koja je pisala ne može pročitati
  • problemi prilikom rezanja hrane ili slaganja puzzli
  • slabo razumijevanje uputa za igranje društvenih igara
  • problematično crtanje ili precrtavanje jednostavnih oblika
  • averzija prema dopisivanju putem mobitela
  • pravopisne pogreške u jednostavnim natuknicama
  • česta pojava grčeva u rukama prilikom pisanja
  • jasno izražavanje usmenim putem, ali nejasno pismenim
  • primanje uputa usmenim putem radije nego pismenim
  • ponavljanje čestih ideja na papiru prilikom pisanja raznih izvještaja i sl.

Disgrafija

Iako je disgrafija teškoća bazirana na oštećenim neurološkim putevima, njeni simptomi mogu biti ispravljeni bez obzira na dob. Ako ste kroz život primjećivali većinu ovih simptoma, javite se svom liječniku. Ljudsko tijelo je konstruirano tako da se samostalno liječi i obnavlja, stoga nikada nije kasno da riješite probleme koji vas muče i poboljšate kvalitetu svog života.

Sara Batinić, univ. bacc. phon et philol. croat
Sara Batinić, univ. bacc. phon et philol. croathttps://www.maminsvijet.hr/
Sara Batinić dolazi iz područja kroatistike i fonetike, no obožava sve što je vezano uz rad s djecom jer smatra da je čovjek u dječjem okruženju uvijek mlad i da se od njih može štošta naučiti, a najviše kako biti strpljiv. :) U slobodno vrijeme voli pročitati ljubavno štivo, ići u šetnju sa svojim psom ili igrati video igrice.

1 KOMENTAR

  1. muško sam, 54 godine. nekada sam imao jako jako lijep rukopis, međutim zadnjih 10-15 godina imam veliki problem kada trebam nešto napisati! to ide jako teško, ruka se počne grčiti i nakon silne muke to ispadne prilično loše. šta bi moglo biti u pitanju? lp

Imate li komentar ili pitanje? Podijelite ga s nama!

Molimo unesite komentar
Molimo unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

spot_img

Najpopularniji tekstovi

Smeđi iscjedak – što ga uzrokuje i može li biti opasan?

Svijetlo smeđi iscjedak u sredini ciklusa je u većini slučajeva besopasan prirodni proces, no tamno smeđi iscjedak može biti ozbiljan i zahtijevati intervenciju liječnika....